Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) iskazala je zabrinutost zbog krize na tržištu umjetnog gnojiva u Europskoj uniji (EU) ističući da bi se ona mogla preliti na domaće tržište kroz nestašice i snažan rast cijena.
HPK navodi da je uvoz umjetnog gnojiva u EU u siječnju iznosio tek oko 16 posto uobičajene razine. Naime, u ovogodišnjem prvom mjesecu uvezeno je 179.877 tona dušičnog gnojiva naspram 1.183.728 tona u siječnju prošle godine, a sve se to događa nakon što je od početka godine stupio na snagu mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).
Iz HPK-a isitču da su poljoprivrednici i organizacije poljoprivrednih zadruga u EU upozoravali kako bi bez tehničkih zaštitnih mjera i tržišne spremnosti provedba CBAM-a upravo mogla dovesti do sadašnjih okolnosti poremećaja lanca opskrbe i većih troškova za poljoprivrednike.
“Europsko udruženje poljoprivrednika Copa Cogeca je više puta pozivalo na pragmatičan i odgovoran pristup. Među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili su odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike. Sadašnji podaci to dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU”, objavljeno je iz HPK.
CBAM je uveden radi smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnoj trgovini. Primjenjuje se na uvoz robe s visokim emisijama iz trećih zemalja, odnosno na željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodik, i električnu energiju, izjednačavajući troškove ugljika između uvoznih i EU-ovih proizvoda. Od 1. siječnja 2026. uvoznici moraju imati status ovlaštenog CBAM deklaranta i plaćati certifikate.
Dušična gnojiva, na koja izravno utječe CBAM, čine otprilike 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU pri čemu se više od 30 posto tih količina uvozi.
U prosjeku, trenutačne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za ovogodišnju sjetvu sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske. Ta situacija ne uzima u obzir pripreme za 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU, dodaju iz HPK-a.
Pročitajte još:
Copa-Cogeca poziva na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva kako bi se spriječili daljnji poremećaji i zaštitila europska poljoprivreda. Nužne su, smatraju, i strukturne mjere kako bi se osigurala dugoročna dostupnost i pristupačnost gnojiva unutar EU-a.
“Jedno od rješenja koje se predlaže su nove mjere koje bi ubrzale uvođenje malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe s posebnim naglaskom na male i regionalne potrebe. Proširenje tih postrojenja prvenstveno namijenjenih proizvodnji biometana i digestata pomoglo bi poljoprivrednicima da izgrade održiviji lanac vrijednosti EU i smanje ovisnost o uvozu plina, ali i gnojiva”, zaključuje HPK.
