Hoće li se poskupljenje aviokarata i goriva odraziti na turističku sezonu u Hrvatskoj?

Posljednjih dana vijesti o poskupljenjima ne prestaju stizati. Među brojnima je i ona o poskupljenju aviokarata. Naime, cijena goriva za avione u ožujku je narasla za gotovo 100 posto, pokazuju podaci krovne Međunarodne udruge zrakoplovnih prijevoznika (IATA).

Krajem veljače cijena goriva za avione bila je 99 dolara po barelu, dok je krajem ožujka cijena narasla na 195 eura.

Broj gostiju koji dolaze zračnim putem u Hrvatsku posljednjih godina kontinuirano raste, što potvrđuje i podatak da je lani kroz domaće zračne luke prošlo 14 milijuna putnika. Ipak, kada se taj trend stavi u odnos s ukupnom strukturom dolazaka turista, postaje jasno da zračni promet i dalje ima sekundarnu ulogu. Naime, većina gostiju i dalje u Hrvatsku dolazi cestovnim putem, što ublažava utjecaj poskupljenja u avioprometu na ukupne turističke rezultate.

Ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić ne očekuje da će se poskupljenje aviokarata značajnije reflektirati na ovogodišnju turističku sezonu. Naime, prema podacima Istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj (TOMAS) do 20 posto gostiju u našu zemlju pristiže avionom, dok je velika većina, njih 71 posto, dolaze automobilom.

Približno 40 posto dolazaka zrakoplovom odnosi se na one goste koji biraju niskotarifne avioprijevoznike.

“No porast cijena aviokarata različito će se odraziti na dolaske i noćenja u pojedinim destinacijama. Zasigurno će se osjetiti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje čak 59 posto gostiju pristiže avionom” ističe ravnatelj Krešić u razgovoru za Financije.hr, pojašnjavajući kako će Grad Dubrovnik taj trend više osjetiti od primjerice Pelješca, koji je gostima iz Bosne i Hercegovine zbog blizine omiljen.

Također, dodaje, poskupljenje u zračnom prometu moglo bi se osjetiti i u Zagrebu.

Ravnatelj Instituta za turizam smatra da se poskupljenje avionskih karata neće odraziti na smanjenje broja dolazaka ili noćenja. Naime, kako ističe Krešić, dio gostiju koji su ranije putovali u Tursku, Egipat ili Cipar, sada bi se mogli odlučiti za Hrvatsku jer će birati bliže i sigurnije destinacije, odnosno za očekivati je da će ponašati slično kao za vrijeme korone, te da će sigurnost imati važnu ulogu pri izboru destinacije.

Što se pak tiče poskupljenja mlaznog goriva, očekuje da će se avioprijevoznici ponašati racionalno, pa će podizati cijene aviokarata na linijama koje su rentabilne, dok će one koje nisu isplative ukidati. Primjerice, Ryanair izravno povezuje Zagreb i Maltu više puta tjedno, linija je rentabilna i takve će linije ostati, ali će karte biti skuplje, pojašnjava.

Uz to, ne treba zaboraviti i činjenicu da turizam više nije luksuz, nego je pitanje životnog stila, te da se zbog poskupljenja neće odustajati od glavnog odmora u godini, ističe Krešić kada govori i o poskupljenju goriva.

“Iako su Nijemci racionalni potrošači nije za očekivati da će od odmora odustati zbog nekoliko stotina eura razlike koje će više potrošiti na gorivo. No ono što bi moglo značajnije utjecati jesu potencijalne nestašice goriva, u slučaju da sukob na Bliskom istoku potraje. Naime, tankeru je potrebno od tri do četiri tjedana da dođe iz zemalja Zaljeva do odredišta. Prave efekte sukoba između SAD-a i Irana nismo još osjetili”, ističe ravnatelj Instituta za turizam.

Krešić smatra da cijena neće igrati nikakvu ulogu, dok bi nestašice goriva ipak mogle, ako se kriza produži još dva do tri mjeseca. No, zaključuje, među zemljama na Mediteranu, Hrvatska će ova poskupljenja svakako osjetiti u manjoj mjeri u usporedbi s ostalim destinacijama.