Hrvatska narodna banka (HNB) iznijela je nove makroekonomske projekcije potaknute ratom na Bliskom istoku koje, prema osnovnom scenariju, pokazuju da bi gospodarski rast mogao biti nešto niži od ranije očekivanoga dok bi se inflacija ponešto povećala u odnosu na prošlu godinu.
Tako bi prema tim novim prognozama prosječna stopa rasta iznosila u ovoj i idućoj godini 2,5 posto, odnosno 2,6 posto u ovoj i 2,4 posto u 2027. godini, To je odstupanje od dosadašnjih očekivanja za 0,2, odnosno 0,1 postotni bod.
“Projekcije rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) revidirane su blago naniže u odnosu na projekcije iz prosinca pod pretpostavkom da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se već od drugog tromjesečja cijene energenata početi spuštati prema razinama koje su vrijedile prije rata u Iranu. Iako je takozvani učinak prijenosa iz 2025. na godišnju stopu rasta u 2026. nešto viši nego što se očekivalo zbog snažnog intenziviranja aktivnosti krajem prošle godine, rast cijena energenata i povećana neizvjesnost mogli bi donekle oslabiti domaću potražnju i izvoz robe i usluga u odnosu na prethodna očekivanja.
Rast realnog BDP-a u 2026. mogao bi se usporiti u odnosu na 2025. pod utjecajem nižega očekivanog rasta realnih dohodaka, manje poticajne fiskalne politike, povišene razine ekonomske neizvjesnosti i nepovoljnijih uvjeta zaduživanja za kućanstva. Međutim, rast bi trebao i nadalje ostati relativno snažan što uvelike odražava robusno tržište rada i jačanje korištenja fondova EU-a u odnosu na prethodnu godinu. Pritom se u 2026. očekuje ubrzavanje rasta osobne potrošnje, što je povezano s pozitivnim baznim učincima bojkota maloprodajnih lanaca sa samog početka 2025. i prigušenom potrošnjom tijekom ljetnih mjeseci”, navodi HNB.
Prosječna godišnja stopa inflacije bi, prema osnovnom predviđenom scenariju, mogla ubrzati na 4,6 posto nakon stope od 4,4 posto u 2025 kad je riječ o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) koji se koristi na razini eurozone. Kod nacionalnog indeksa (IPC) to bi bilo na 4,4 sa 3,7 posto.
“Glavni činitelj bržeg rasta cijena energije u 2026. u odnosu na prethodnu godinu jest očekivano prelijevanje snažnog poskupljenja sirove nafte na globalnom tržištu na maloprodajne cijene naftnih derivata. Bržem rastu cijena energije u 2026. u manjoj mjeri pridonose i administrativno regulirane cijene energenata čije je povećanje najvećim dijelom realizirano krajem prošle i početkom ove godine te je uglavnom bilo ugrađeno u projekciju iz prosinca. Prelijevanje rasta cijena energenata i drugih sirovina na ostale komponente inflacije moglo bi biti postupno, pa se u 2026., u skladu s pretpostavkama o kretanju cijena hrane na globalnim tržištima još očekuje usporavanje rasta cijena hrane. Temeljna inflacija mogla bi se samo blago ubrzati s obzirom na to da bi usporavanje rasta gospodarske aktivnosti i plaća, prigušena potražnja za turističkim uslugama, kao i manje poticajna fiskalna politika trebali djelovati na smanjivanje općih inflacijskih pritisaka”, ocjenjuju analitičari HNB-a.
Za 2027. godinu onda predviđaju stopu inflacije mjereno HIPC-om od 2,8 posto.
Uz temeljnu projekciju i s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, izrađena su dva alternativna hipotetska scenarija koja prikazuju rizike za rast i inflaciju ako posljedice sukoba budu snažnije i dugotrajnije. Pretpostavke ugrađene u alternativne scenarije počivaju na mogućnosti dugotrajnijeg poremećaja u opskrbi naftom i plinom što se nepovoljno odražava na gospodarski rast i inflaciju, osobito u kratkom roku.
Pročitajte još:
“Nepovoljni scenarij zasniva se na pretpostavci da će cijena nafte u drugom tromjesečju porasti na oko 120 dolara po barelu, a cijena plina na gotovo 90 eura po megavat-satu, nakon čega bi se mogle početi smanjivati, dok su u osnovnom scenariju pretpostavljene maksimalne cijene od 90 dolara po barelu i 50 eura po megavat-satu. U izrazito nepovoljnom scenariju pretpostavljen je još izrazitiji rast cijena, pri čemu bi cijene nafte mogle dosegnuti gotovo 150 dolara po barelu, a plina više od 100 eura po megavat-satu u drugom tromjesečju nakon čega bi mogle početi padati. Međutim, izrazito nepovoljan scenarij pretpostavlja znatno sporiju normalizaciju cijenu energenata te bi do kraja 2027. nafta mogla i nadalje biti na povišenim razinama većima od 100 dolara po barelu, a plin oko 60 eura po megavat-satu”, pojašnjavaju iz HNB-a.
Prema nepovoljnom scenariju gospodarski bi rast u ovoj godini usporio na 2,1 posto, a prosječna stopa inflacije skočila na 5,6 posto.
U izrazito nepovoljnom scenariju BDP bi rastao 1,8 posto, a inflacija čak sedam posto.
