HNB: Rast cijena hrane pridonio rastu inflacije

Rastu inflacije u Hrvatskoj u srpnju poglavito je pridonio snažan rasta cijena hrane, istaknuli su iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni Eurostata, u srpnju 2025. blago je porasla na 4,5 posto, s 4,4 posto u lipnju, čemu je, uz cijene hrane, u nešto manjoj mjeri pridonio i rast cijena industrijskih proizvoda, ocjenjuje HNB. Inflacija cijena hrane je tako porasla na sedam posto, s 5,7 posto u lipnju, što dijelom odražava prethodni rast cijena prehrambenih sirovina, kao i troškova rada.

S druge strane, usporavanje inflacije cijena energije, na 2,6 posto s 2,9 posto u lipnju, odražava smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu koje se nakon kratkotrajnog rasta u lipnju prelilo na cijene goriva u srpnju. Izraženo usporavanje inflacije cijena usluga, na 6,6 posto, sa 7,5 posto u lipnju je, usprkos ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, rezultiralo usporavanjem temeljne inflacije na 3,8 posto, s četiri posto koliko je iznosila u lipnju, navode HNB-ovi analitičari.

Uslijed izraženog usporavanja inflacije cijena usluga, njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena se smanjio na 2,1 postotni bod, dok se istovremeno primjetno povećao doprinos cijena hrane, na dva postotna boda.

Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijele eurozone je u srpnju 2025. iznosila dva posto, isto kao u lipnju, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka eurozone u srpnju nešto povećala. Inače, Hrvatska je nakon Estonije, a uz Slovačku, imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, prenosi Hina.

Prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) porasla je s 3,7 posto u lipnju na 4,1 posto u srpnju.

Kada je riječ o ubrzavanju inflacije u srpnju, mjerene IPC-om, iz HNB-a također apostrofiraju snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane, na 6,6 posto s 5,2 posto, a u manjoj mjeri tu je i povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, na 0,4 posto s minus 0,4 posto. Nasuprot tome, usporila je inflacija cijena usluga, na 5,7 sa 6,7 posto, kao i inflacija cijena energije, na 2,3 s 2,8 posto. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto usluge pridonose s 1,5 postotnih bodova, a hrana s 2,1 postotni bod.

Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije smanjila se s 0,7 postotnih bodova u lipnju na 0,4 postotna boda u srpnju. Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga. Kako pojašnjavaju iz HNB-a, to ponajviše odražava doprinos ugostiteljskih i usluga smještaja čije cijene osobito snažno rastu u kombinaciji s većim udjelom usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

S druge strane, smanjenju razlike u srpnju najviše su pridonijeli manji doprinosi inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, koji su postali negativni (industrijski proizvodi) ili dodatno povećali negativan doprinos (hrana).