HNB priprema hrvatski bankovni sustav na ozelenjavanje i procjenu klimatskih rizika

U cijeloj paleti ozelenjavanja europskih politika, od energetike do transporta ili financija, svoje mjesto je našla i Hrvatska narodna banka (HNB) koja aktivno sudjeluje već nekoliko godina u Mreži za ozelenjavanje financijskog sustava (NGFS).

To je međunarodna mreža središnjih banaka i nadzornih tijela osnovana radi jačanja otpornosti financijskog sustava na klimatske i okolišne rizike te povećanja doprinosa financijskog sustava ostvarenju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma i održivog razvoja.

Na početku ove godine NGFS je imao 149 članova iz 92 zemlje te 24 promatrača.

“U kontekstu NGFS-a pojam ozelenjavanja financijskog sustava odnosi se na sustavno uključivanje klimatskih i okolišnih rizika u analitičke i operativne okvire te nadzor financijskog sustava sa ciljem očuvanja financijske stabilnosti i učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta. Iako NGFS u svojim ciljevima navodi jačanje uloge financijskog sustava u usmjeravanju financijskih sredstava prema klimatskoj tranziciji, taj se pristup primarno odnosi na poboljšanje upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima te tržišnih uvjeta u kojima se financijske odluke donose, a ne na izravno usmjeravanje kreditnih tokova, alokaciju kapitala ili provedbu klimatske politike od strane središnjih banaka i nadzornih tijela. Poboljšanje tržišnih uvjeta pritom se nastoji postići poboljšanjem kvalitete i usporedivosti informacija o klimatskim i okolišnim rizicima kojima je izloženo poslovanje financijskih institucija te jasnijim i predvidljivijim pravilima zahvaljujući kojima tržišni sudionici mogu donositi informirane odluke i realno vrednovati s njima povezane rizike”, navode za Financije.hr iz HNB-a.

Pa kako u radu NGFS-a sudjeluje hrvatska središnja banka?

“HNB sudjeluje kroz aktivno uključivanje u radne skupine i stručne rasprave, osobito u području supervizije kreditnih institucija, klimatskih scenarija, testiranja na stres i upravljanja klimatskim rizicima. HNB doprinosi zajedničkim analizama, anketama i stručnim podlogama NGFS-a koje služe kao osnova za razvoj praktičnih alata i preporuka za članice. Posebna se pozornost posvećuje razmjeni iskustava s drugim središnjim bankama i nadzornim tijelima pri čemu se u obzir uzimaju izazovi manjih i otvorenih gospodarstava. Zaključci i znanja stečeni kroz rad NGFS-a prenose se u nacionalni kontekst kroz jačanje internih kapaciteta, razvoj analitičkih alata i prilagodbu supervizorskih praksi”, pojašnjavaju.

Što se Hrvatske tiče, HNB je ponajprije posvećen identificiranju i analizi rizika koji klimatske promjene i degradacija okoliša imaju i koji će imati na financijsku stabilnost. Klimatski i okolišni rizici smatraju se izvorima rizika koji se materijaliziraju kroz postojeće financijske rizike, poput kreditnog, tržišnog, operativnog i likvidnosnog rizika, te se u tom smislu integriraju u postojeće analitičke i nadzorne okvire.

“U proteklom razdoblju u HNB-u je uspostavljen jasan institucionalni i strateški okvir vezan uz klimatske promjene. Ciljevi Klimatske strategije Hrvatske narodne banke za razdoblje 2024. –  2026. obuhvaćaju poboljšanje razumijevanja klimatskih rizika, njihove integracije u superviziju i analize financijske stabilnosti, potporu tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu te smanjenje vlastitog ugljičnog otiska.

Stanje u financijskom sustavu procjenjuje se kombinacijom analitičkih procjena izloženosti fizičkim i tranzicijskim klimatskim rizicima, makroprudencijalnih analiza te supervizorskih analiza i dijaloga s kreditnim institucijama. Na razini supervizije naglasak je trenutačno na procjeni spremnosti banaka da klimatske i okolišne rizike uključe u svoje upravljanje, strategije i interne procese.

HNB postupno razvija metodologije za klimatske scenarijske analize i testiranje na stres. Trenutačno razvijamo procjene fizičkih i tranzicijskih klimatskih rizika za financijski sustav, a cjelovito klimatsko testiranje na stres trebali bismo dovršiti do kraja 2026. godine. Pritom nam je osobiti  izazov dostupnost i kvaliteta podataka, osobito za mala i srednja poduzeća klijente banaka, zbog čega se primjenjuje postupni pristup i koriste prijelazna rješenja”, kažu stručnjaci HNB-a.

Zanimljivo je također doznati postoji li neki konkretan okvir kojim se upravlja hrvatski bankovni sustav, odnosno domaće banke, u ovom kontekstu.

Iz HNB-a ističu da je on jasan i utemeljen na regulatornom i supervizorskom okviru Europske unije i Eurosustava.

“Taj okvir polazi od načela da se klimatski i okolišni rizici ne tretiraju kao zasebna regulatorna kategorija već se integriraju u postojeće prudencijalne zahtjeve i sustave upravljanja rizicima.

Supervizorska očekivanja HNB-a za manje značajne kreditne institucije temelje se na pristupu Europske središnje banke i Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima, uz dosljednu primjenu načela proporcionalnosti. Ta su očekivanja visoke razine, neobvezujuće naravi i izdana u obliku preporuka s ciljem poticanja postupne i strukturirane integracije klimatskih rizika u upravljanje, strategije i procese banaka.

U prvom ciklusu procjena banke su provele samoprocjene nakon čega su im upućena pojedinačna operativna pisma u kojima su identificirani konkretni nedostaci i definirani rokovi za njihovo otklanjanje. Trenutačno je u tijeku drugi ciklus supervizorskih procjena s namjerom postavljanja čvršćih rokova za provedbu većine preporuka. Većina supervizorskih preporuka predviđena je za provedbu do početka 2027. godine, dok je za manji broj složenijih mjera, koje zahtijevaju dodatni razvoj metodologija i podataka, rok postavljen do početka 2028. godine”, navodi HNB.

Dodaju da se pri definiranju očekivanja i rokova uzima u obzir struktura domaćeg bankovnog sustava u kojem većinu čine male i nekompleksne kreditne institucije za koje provedba zahtjeva u području klimatskih i okolišnih rizika predstavlja značajan operativni izazov.

Inače, navedeni supervizorski pristup i rokovi odnose se na manje značajne kreditne institucije koje su pod izravnim nadzorom HNB-a. Značajne kreditne institucije u Hrvatskoj nadziru se u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) pod vodstvom ESB-a pri čemu se primjenjuju odgovarajuća supervizorska očekivanja i rokovi definirani na razini SSM-a, uz sudjelovanje Hrvatske narodne banke u zajedničkim nadzornim timovima.

HNB napominje da u tom području ne smatra potrebnim uspostavljanje zasebnog nacionalnog regulatornog okvira izvan zajedničkog europskog sustava.

Jedno od pitanja je i postoje li usporedni parametri između zemalja EU-a vezano za stanje ozelenjivanja financijskog sustava.

Iz HNB-a kažu da ne postoji jedinstveni, standardizirani ili službeni pokazatelj kojim bi se to moglo mjeriti.

“U skladu s pristupom NGFS-a, naglasak je na procjeni u kojoj su mjeri klimatski i okolišni rizici integrirani u upravljanje, superviziju i analitičke okvire financijskog sustava. U tom smislu u Hrvatskoj su uspostavljeni ključni institucionalni, regulatorni i analitički okviri za integraciju klimatskih i okolišnih rizika u bankovni sustav. Ti se okviri postupno operacionaliziraju kroz supervizorsku praksu, razvoj analitičkih alata i jačanje podatkovnih osnova uz dosljednu primjenu načela proporcionalnosti i uvažavanje strukture domaćeg bankovnog sustava.

U usporedbi s pojedinim razvijenijim državama članicama EU-a razlike se ponajprije odnose na brzinu i dubinu implementacije, dostupnost i granularnost podataka te metodološku zrelost, a ne na smjer razvoja ili postavljene ciljeve. Veće jurisdikcije u pravilu raspolažu većim institucionalnim kapacitetima, duljim iskustvom i razvijenijim podatkovnim bazama, dok se manja i otvorena gospodarstva, uključujući Hrvatsku, češće suočavaju s ograničenjima u tim područjima. Takvi izazovi prepoznati su i u okviru NGFS-a.

Te se razlike nastoje prevladati oslanjanjem na zajedničke europske metodologije, alate i klimatske scenarije, aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim inicijativama poput NGFS-a, razvojem prijelaznih rješenja za prikupljanje i obradu podataka te postupnim jačanjem analitičkih i supervizorskih kapaciteta. Takav pristup omogućuje jačanje otpornosti bankovnog sustava uz očuvanje financijske stabilnosti i usklađenost s europskim i međunarodnim praksama”, smatraju stručnjaci HNB-a.

U konačnici, što bi trebao biti cilj ozelenjavanja financijskog sustava u Hrvatskoj, odnosno što bi se trebalo postići?

Po ocjeni iz HNB-a, cilj podrazumijeva da klimatski i okolišni rizici budu pravodobno prepoznati, pravilno procijenjeni i dosljedno integrirani u analitičke i supervizorske okvire financijskog sustava. Budući da se ti rizici materijaliziraju kroz postojeće financijske rizike, važno je da kreditne institucije razumiju kako klimatske promjene i tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu mogu utjecati na kvalitetu njihove aktive, održivost poslovnih modela i dugoročnu otpornost bilanci.

“U analitičkom smislu cilj je razvijati pouzdane podatkovne osnove, scenarije i stres testove koji omogućuju procjenu fizičkih i tranzicijskih klimatskih rizika na razini financijskog sustava te integraciju tih analiza u procjene financijske stabilnosti kako bi središnja banka raspolagala pravodobnim i relevantnim informacijama o potencijalnim izvorima sistemskih rizika.

U supervizorskom smislu cilj je postupna i proporcionalna integracija klimatskih i okolišnih rizika u upravljanje, strategije, procese upravljanja rizicima i interne procjene kapitalne adekvatnosti kreditnih institucija uz naglasak na stvarno razumijevanje rizika i jačanje otpornosti institucija, a ne isključivo na formalno ispunjavanje zahtjeva.

Na razini financijskog sustava u cjelini ozelenjivanje treba pridonijeti urednoj i predvidivoj transformaciji gospodarstva, smanjenju rizika naglih prilagodbi i sprječavanju akumulacije skrivenih ranjivosti u bilancama financijskih institucija čime se smanjuje vjerojatnost da se klimatski i okolišni šokovi u budućnosti pretvore u izvor financijske nestabilnosti.

U tom kontekstu, HNB nastoji djelovati i primjerom kroz odgovorno upravljanje vlastitom imovinom, postupno uključivanje klimatskih rizika u upravljanje financijskim portfeljima te transparentno izvještavanje o klimatskim pokazateljima i vlastitom ugljičnom otisku u skladu s praksama Eurosustava”, zaključuju iz HNB-a.