HNB: Je li dm u Njemačkoj jeftiniji nego u Hrvatskoj?

Cijene u hrvatskom dm-u niže su u prosjeku za sedam posto nego u Italiji, 1,6 posto nego u Austriji i za 2,4 posto u odnosu na Sloveniju, ali su u usporedbi s cijenama u Njemačkoj više za 16 posto, prema istraživanju Hrvatske narodne banke (HNB).

S obzirom na činjenicu da je dm u njemačkom vlasništvu, iz HNB-a ističu da se relativna povoljnost proizvoda u poslovnicama u toj zemlji može objasniti učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije i strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija.

HNB je 31. listopada 2024. prikupio cijene svih artikala s internetskih stranica prodavaonica dm-a u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji. Dio asortimana je identičan u svim zemljama pa su uspoređivane cijene istih proizvoda. Od ukupno 15.560 proizvoda ponuđenih u hrvatskom dm-u, u njemačkom je pronađeno 4.370 istih artikala, u talijanskom 3.308, u austrijskom 4.801, a u slovenskom 6.389.

Od 4.370 istih artikala u njemačkom i hrvatskom dm-u, 3.252 proizvoda su bila skuplja u Hrvatskoj, 334 imaju istu cijenu, dok su 784 proizvoda jeftinija. U odnosu na Italiju, zabilježen je 731 artikl koji je skuplji u Hrvatskoj. Cijene u Njemačkoj su u prosjeku za 18,3 posto manje nego u Italiji, za 13,9 posto manje nego u Austriji i za 12,1 posto manje nego u Sloveniji.

Analitičari smatraju da na niže cijene u Njemačkoj utječe i gustoća naseljenosti. U Njemačkoj na 100.000 stanovnika prosječno dolazi oko 2,5 poslovnica dm-a, a u Hrvatskoj oko 4,5. Ističu i da razlike u PDV-u pridonose povoljnijim cijenama jer opća stopa PDV-a u Njemačkoj iznosi 19 posto, a u Hrvatskoj 25 posto.

“Uzme li se u obzir cijela potrošačka košarica, Hrvatska je u prosjeku jeftinija od prosjeka zemalja članica EU-a”, piše u priopćenju HNB-a.

Službeni podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije, koji uspoređuju cijene u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a za sva dobra i usluge, pokazuju da su cijene u Hrvatskoj u prosjeku niže nego u razvijenijim članicama EU-a. Tako je prosječna razina cijena u Hrvatskoj lani iznosila oko 72 posto prosjeka EU-a. Ta razina cijena slična je onoj u drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Ipak, kada se promatraju određene kategorije, Hrvatska ima nešto višu razinu cijena u kategoriji komunikacija, koja je oko 110 posto prosjeka EU-a, te u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, gdje cijene iznose 101 posto prosjeka EU-a. Međutim, ima niže cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, gdje razina cijena iznosi oko 46 posto prosjeka EU-a.

“Ova se analiza, unatoč širokom obuhvatu u smislu broja promatranih proizvoda, ne može smatrati reprezentativnom jer promatra samo jedan od trgovačkih lanaca, a i u tom jednom lancu je, zbog razlika u asortimanu, bilo moguće usporediti cijene tek četvrtine proizvoda koji su u domaćoj ponudi. Također, uspoređuju se cijene relativno ograničenog segmenta dobara iz potrošačke košarice, i to pretežito u području kozmetičkih i higijenskih proizvoda, na koje se odnosi manje od pet posto potrošačke košarice”, ističu analitičari HGK.

Dodali su da učestalo komentiranje cijena može povećati percepciju inflacije i inflacijska očekivanja te učiniti inflacijske pritiske tvrdokornijima. Podatke su analizirali Ivan Mužić, viši stručni suradnik u Direkciji za monetarnu politiku, i Ivan Žilić, viši savjetnik u Direkciji za ekonomske analize.