Izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima ostala je umjereno povišena, ponajprije zbog nastavka snažnog rasta cijena stambenih nekretnina i kreditiranja privatnog nefinancijskog sektora, uz dodatne neizvjesnosti koje proizlaze iz nepovoljnoga i promjenjivoga geopolitičkog okružja, objavili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).
U svojoj najnovijoj Makroprudencijalnoj dijagnostici, HNB navodi da se domaće gospodarstvo pokazalo relativno otpornim na povišenu globalnu neizvjesnost, pri čemu domaća potražnja ostaje ključni izvor rasta.
Usporavanje gospodarskog rasta u 2025. u odnosu na 2024., ističu, ponajprije odražava slabiji rast osobne potrošnje i nepovoljnija kretanja realnog izvoza usluga, osobito u segmentu turizma, prenosi Hina.
No, investicijska aktivnost ostala je snažna, osobito u građevinarstvu i infrastrukturnim projektima financiranima sredstvima EU-a, te je nastavila pružati znatnu potporu gospodarskoj aktivnosti.
Pritom se gospodarski rast u velikoj mjeri oslanja na domaću potražnju, ponajprije na investicije financirane iz fondova EU-a. Takva struktura rasta, iako je u kratkom roku pridonijela stabilnosti gospodarske aktivnosti, upućuje na izraženu ovisnost o snažnoj domaćoj potražnji.
Osvrću se i na snažan rast plaća, koji se iz javnog sektora prelijeva i u privatni sektor, a koji pojačava troškovne pritiske i nepovoljno djeluje na konkurentnost, osobito u izvozno orijentiranim djelatnostima, pa se saldo razmjene usluga, a onda i ukupnoga tekućeg i kapitalnog računa pogoršava.
“Bankovni sustav i dalje je visoko profitabilan, uz vrlo nizak udio neprihodonosnih kredita, no ukupni rizici ostaju povišeni zbog geopolitičke neizvjesnosti i rasta zaduženosti privatnog sektora”, ocjenjuju u HNB-u.
Usporedno s rastom domaćega gospodarstva i snažnim tržištem rada nastavilo se snažno kreditiranje privatnoga nefinancijskog sektora. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima u 2025. iznosila je 12,8 posto, što je znatno iznad stope od 6,7 posto zabilježene u 2024., a kućanstvima 13,1 posto, ubrzavši s 12,2 posto zabilježenih u 2024. godini. Ujedno, ubrzanje rasta cijena stambenih nekretnina, potaknuto rastom zaposlenosti i snažnim povećanjem plaća te sniženim kamatnim stopama i poreznim poticajima, dodatno je ojačalo cikličke rizike.
Pročitajte još:
Izraženi geopolitički rizici na međunarodnoj razini i ranjivosti na financijskim tržištima, uključujući povišene valuacije na pojedinim segmentima dioničkih tržišta i vrlo male razlike prinosa korporativnih obveznica u odnosu na državne obveznice, povećavaju vjerojatnost naglih promjena raspoloženja investitora, koje mogu potaknuti snažan pad cijena financijskih instrumenata i pogoršanje uvjeta financiranja.
Takvi šokovi bi se mogli preliti na domaće gospodarstvo, ponajprije putem povećane tržišne kolebljivosti i rasta troškova kapitala.
