HGK za Financije.hr: Pilot projekt integracije stranih radnika dobro krenuo

Iskustvo razvijenih zemalja Europske unije već dugo vremena pokazuje koliko je složena i zahtjevna društvena integracija stranih radnika. Hrvatska je tek kročila na taj put, a s obzirom na jasnu perspektivu manjka domaće radne snage u budućnosti izvjesno je da je to tema koja će pratiti proces zapošljavanja stranaca.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) je u suradnji s veleučilištem Edward Bernays osmislila i od ove godine krenula s integracijskim programom za strane radnike nazvanim “Welcome to Croatia”, pa smo htjeli u razgovoru s koordinatorom programa projekta iz Sektora turizma pri HGK Brankom Lelasom i savjetnikom za strateško komuniciranje Alanom Bahorićem doznati kako se stvar s programom odvija i što se dalje planira.

“Držimo da smo pokretanjem prvog integracijskog programa za strane radnike u Hrvatskoj postigli višestruki učinak: senzibilizirali javnost, poslodavce i druge dionike na potrebu provođenja integracijskih programa za sve veći broj stranih radnika, prikupili korisne informacije o potrebama i izazovima s kojima se susreću strani državljani na privremenom boravku u Hrvatskoj i, naposljetku, provođenjem samih edukacija pomogli članicama HGK-a bržem i kvalitetnijem uvođenju radnika u novu radnu i životnu sredinu”, ocjenjuje Bahorić. 

Ističe da su dobili vrlo pozitivne reakcije poslodavaca i polaznika edukacija.

“Valja naglasiti da je ‘Welcome to Croatia’ u mnogočemu pilot projekt. HGK je prepoznao potrebu integracijskih programa za strane radnike i potpore poslodavcima, ali proces nije potpun bez uključivanja većeg broja dionika, od državnih institucija, obrazovnog sustava do lokalne razine. Utoliko su saznanja dobivena prilikom izvođenja prve godine programa korisna za članice HGK, ali i druga tijela koja bi ubuduće mogla provoditi slične programe”, smatra Bahorić.

Od travnja do danas održano je 10 ciklusa radionica.

Prve edukacije održane su u Zadru, u Cromarisu i Marikomercu, a onda su slijedili Split (hotel Le Meridien Lav), Varaždin (Ytres), Donji Kraljevac (Ferokotao), Koločep (TUI Blue Kalamota), Makarska (TUI Blue Makarska i TUI Blue Adriatic), Rijeka (Autotrans), Mali Lošinj (Lošinj Hotels & Villas – Jadranka turizam) i Jastrebarsko (Kaufland).

Dosad je program završilo više od 250 stranih radnika iz različitih zemalja i različitih kvalifikacija

“Dok je dijelu radnika ‘Welcome to Croatia’ bio prvi susret s nekim oblikom integracije u Hrvatskoj s obzirom na to da su zaposleni neposredno prije izvođenja programa, dio radnika je već poznavao osnove hrvatskog, a znanja usvojena na programu iskoristili su za kasniju edukaciju i uvođenje u posao drugih kolega i sunarodnjaka. Izvođenje nastave s ovako heterogenim skupinama svakako je bio poseban izazov za predavače. Pohvalno je da pojedini poslodavci, premda ih na to trenutačno ne obvezuje zakonska obveza, provode vlastite integracijske programe. Integracija je izazovan proces jer radnici dolaze iz različitih zemalja, različitih su stupnjeva znanja engleskog jezika i kvalifikacija te iz različitih sociokulturnih okruženja. Integracija je dvosmjeran proces jer se i hrvatsko društvo treba priviknuti na strane radnike. Stoga je u idućem razdoblju potrebno standardizirati integracijske programe i omogućiti različite modele izvođenja, od predavanja uživo ili online do različitih video tutorijala i webinara prilagođenih različitim skupinama stranih radnika”, pojašnjava Lelas.

On kao izuzetno dobru stvar vidi to što više od 80 posto sudionika na trenutačnog poslodavca ne gleda kao na nešto prolazno, već namjeravaju ostati i napredovati na poslu dok dio njih razmišlja i o dovođenju obitelji. Gotovo svi žele nastaviti s nastavom hrvatskog jezika jer im je jasno da jezična barijera predstavlja teškoću.

“Najteži segment je svakako hrvatski jezik na kojem su naučili osnove svakodnevnih izraza i jednostavne fraze, izolirane rečenice iz područja rada te osnovne stručne pojmove i konverzacijske situacije uz auditorne vježbe. Također, pokazalo se da im je ovo i najzanimljiviji dio programa uz ‘Izvrsnost u poslovnim odnosima’. To je i logično s obzirom na to da je (ne)poznavanje jezika najveća integracijska barijera. Činjenica je da dio stranih radnika vrlo dobro vlada engleskim jezikom, dok dio, osim domicilnog jezika, ne govori ili jako slabo govori bilo koji drugi jezik, što predstavlja dodatne izazove u svakodnevnoj komunikaciji i radu”, navodi Lelas.

Bahorić napominje da je struktura integracijske edukacije u najvećoj mjeri pogođena, ali da bi se mogli uvesti i specijalizirani moduli vezani za specifičnosti pojedinih industrija.

“Nakon jezika stranim je radnicima važno da shvate gdje se nalaze i kako se trebaju ponašati, a to objedinjuje poznavanje hrvatskog identiteta, kulture i tradicije, nakon čega slijedi poznavanje pravnih normi i osnova radnog zakonodavstva te poslovnih normi i komunikacije. Također, u razgovorima s poslodavcima pokazalo se da bi se mogli uvesti specijalizirani moduli kako bi se program bolje prilagodio potrebama određenih skupina radnika u različitim industrijama. To znači da bi program mogao trajati i nešto duže, ali onda dolazimo do izazova kojega imaju gotovo svi poslodavci, a to je usklađivanje potrebnog vremena edukacije s radnim s vremenom zaposlenika. Jedan od načina kako bi se taj dio moglo pomiriti je djelomična digitalizacija programa u sklopu koje bi strani radnici dio nastavnih cjelina dobivali u obliku video tutorijala i podcasta“, kaže Bahorić.

Po riječima Lelasa, za iduću je godinu u planu održavanje pet ciklusa radionica od po pet dana, odnosno 30 školskih sati, no moguća je i prilagodba plana ovisno o interesu članica HGK-a i pojedinih industrija.

Ove godine u Hrvatskoj je izdano više od 171 tisuće radnih dozvola, no Bahorić napominje da nisu sve iskorištene te da se procjenjuje kako trenutačno u zemlji ima oko 120 tisuća stranih radnika. Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala, Indije i Filipina.