HGK: Pojednostavljenje ESG propisa na razini EU-a pomoći će poduzećima

Najavljeni paket pojednostavljenja ESG propisa na razini EU-a (Omnibus) mogao bi pomoći da se obveze po pitanju održivosti više doživljavaju kao razvojna prilika, a manje kao administrativni teret, poručili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Dodali su da većina poduzeća prepoznaje koristi od ESG upravljanja, ali im izazov predstavlja kompleksnost zahtjeva.

ESG je akronim od riječi ‘Environmental, Social and Governance’ (okolišno, društveno i korporativno upravljanje) te označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije, objašnjavaju iz Hrvatske poštanske banke (HPB).

Naveli su da primjeri ovakvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje te slično.

Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK, komentirala je ESG i izazove koje određene stavke predstavljaju za tvrtke.

“Kroz iskustvo organizacije ESG akademije i kroz platformu za procjenu održivih praksi ESG rating HGK, vidjeli smo da poduzeća ističu povećane troškove administracije, kompleksnost ESG standarda, nedostatak jasnih smjernica i manjak usklađenosti s globalnim regulatorima kao najveće izazove. U kontekstu samog izvještavanja, smatraju da je potrebno pratiti preveliki broj indikatora i pokazatelja, a dijelu nedostaju i odgovarajući digitalni alati za potreban format izvještaja”, istaknula je.

Dodala je i da HGK formira svoje edukativne alate s ciljem lakšeg izvještavanje pa smatra da je dodatna prednost ESG rejtinga mogućnost ispitivanja ESG podataka dobavljačkog lanca, što su mnoga poduzeća istaknula kao izazov. Velike tvrtke tako mogu upitnik koristiti za svoj dobavljački lanac kako ne bi morale razvijati vlastite upitnike te educirati dobavljače o načinu ispunjavanja. ESG rejting, koji je donio HGK, je prvi takav alat u Hrvatskoj koji ocjenjuje ESG prakse poduzeća. Usklađen je sa zahtjevima regulatora, europskih standarda izvještavanja o održivosti i zahtjevima financijskih institucija.

Kelava kaže da su sektori s bržom prilagodbom oni koji su već neko vrijeme zahvaćeni jednim dijelom ove regulative, ali da se razlike među sektorima smanjuju kako se regulativa sve više provodi.

“Financijski sektor tako prednjači, kao i energetika te industrija s obzirom na izvještavanje o ugljičnim emisijama kroz EU ETS sustav. Bolju startnu poziciju imaju i međunarodno integrirana poduzeća jer matične tvrtke već imaju definirane globalne standarde”, rekla je.

Iz HGK su istaknuli da vide veći prostor za napredak kod tvrtki u građevinskoj industriji i turizmu, ali je kod građevine to posebno izazovno zbog velike mreže podizvođača i dobavljača.

“Bez obzira na djelatnost, mala i srednja poduzeća često nemaju resurse za pripremu takvih izvještaja. Iako nisu direktno obuhvaćena regulativom, mnoga bi, prema aktualnoj regulativi, morala pratiti pokazatelje zbog zahtjeva partnera”, piše u priopćenju HGK.

Kelava naglašava da ESG obveze, bile one blaže ili opsežnije, harmoniziraju pravila igre i da nisu nužnost samo u smislu poštivanja propisa, već stvaraju neposredno novu vrijednost za poslovanje.

“Europska komisija je pokazala da je čula zabrinutost poslovnog sektora, no i da ne odustaje od ciljeva održivosti, već da će ih prilagoditi tako da oni budu ostvarivi u razumnom roku. Poziv poduzeća je jasan i opravdan. Preostaje nam pratiti stanje te redovito educirati poduzeća”, poručila je.

Omnibus bi, prema najavama, trebao donijeti dvogodišnje odgađanje rokova za nova izvješća, smanjenje broja obveznih podataka i uvođenje fleksibilnosti u ESG procese. Naglašava se i važnost usklađivanja EU standarda s globalnim okvirom, kako europske tvrtke ne bi morali izvještavati bitno više ili drugačije od konkurenata izvan EU, piše u priopćenju HGK.

Podsjećamo, Kelava je ranije ovog mjesec za Financije.hr komentirala ESG te nam je predstavila određene podatke o tome.

“U 2025. godini za izvještajno razdoblje 2024. ukupan broj obveznika je bio 50. U obuhvat prve godine je ušao manji broj velikih poduzetnika jer je, osim veličine poduzetnika, prema Zakonu o računovodstvu, kriterij bio i kotiranje na uređenom tržištu Zagrebačke burze. Prema indikativnom popisu Ministarstva financija, koji je utvrđen na temelju podataka od 31. prosinca 2023. godine, broj potencijalnih obveznika u 2026. godini za izvještajnu 2025. godinu iznosi 470. Novi Zakon o računovodstvu propisuje kriterije za obveznike i oni se odnose na velike poduzetnike koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od sljedeća tri uvjeta – ukupna aktiva 25 milijuna eura, neto prihod 50 milijuna eura i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine od 250″, kazala nam je.

Zaključila je da, ako se ESG izvještavanje provede na pravi način, to može postati ključni alat za jačanje hrvatskog gospodarstva i privlačenje investicija.