Trend rasta depozita usporen je jer su hrvatski građani prepoznali i neke druge oblike štednje i ulaganja, istaknuto je na okruglom stolu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori povodom Svjetskog dana štednje.
Tradicionalna analiza HGK o stanju financijske imovine kućanstava pokazala je da gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, iako je vidljiv trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. godine manji od 50 posto.
Lani je taj udjel iznosio 45,5 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, a u 2023. su postala relevantna i ulaganja u dužničke vrijednosne papire.
Predstavljajući analizu, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja istaknuo je da je izdavanje državnih vrijednosnih papira utjecalo na promjenu strukture imovine kućanstava kao i strukture depozita jer su banke reagirale s rastom kamatnih stopa na štednju. Vidljivo je to i na županijskoj razini gdje su oročeni depoziti na godišnjoj razini porasli u svim županijama dvoznamenkastim stopama.
Što se tiče regionalne raspodjele depozita, Šaravanja je naveo kako je i dalje najviše depozita koncentrirano u sedam županija Jadranske Hrvatske – čak 42 posto svih depozita kućanstava, 28 posto otpada na Grad Zagreb, a 30 posto depozita nalazi se u 13 ostalih županija.
Pročitajte još:
“Snažan rast zaposlenosti i plaća potaknut gospodarskim rastom u protekle je dvije godine povoljno djelovao na potrošački optimizam. Istovremeno se stopa štednje, odnosno udjel dohotka koji je preostao nakon potrošnje, nešto oporavila s niskih razina od prije dvije godine, kada je jako pala zbog poskupljenja hrane i energenata. No, stopa štednje dalje je ispod višegodišnjeg prosjeka koji se bilježio prije pandemije”, kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Naveo je i da građani sve više ulažu u štednju u nekretnine te da procjene govore da raste i gotovina u optjecaju, što je povezano s obnovom zaliha gotovine otprilike na razine koje smo bilježili prije uvođenja eura.
