Stočarski sektor i domaća mesna industrija suočeni su s jakim konkurentskim pritiskom velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja te sve češćim pojavama zaraznih bolesti životinja. Izazove za tu industriju predstavljaju i niska samodostatnost u proizvodnji mesa, te deficit kvalificirane radne snage, istaknuto je na 2. Konferenciji o mesnoj industriji koja se u srijedu održala u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu.
Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56 posto prosjeka Europske unije ona je i dalje najproduktivniji segment prerađivačke industrije u Hrvatskoj, što uključujući i cijeli prehrambeni sektor.
“Hrvatska mesna industrija je predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa, te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, hrvatska mesna industrija uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU, poput Austrije, Njemačke i Italije. Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja značajno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda,” rekao je na konferenciji Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Samodostatnost u proizvodnji mesa u Hrvatskoj je na razini 63 posto. Nakon ulaska u EU 2013. godine samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 posto na 58 posto, u svinjskom mesu sa 67 posto na 50 posto, a u peradarskom s 81 posto na 73 posto.
Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i veće potrošnje mesa peradi. Pritom se značajno smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 posto odnosno 48 posto, dok u peradarskoj proizvodnji od ulaska u EU bilježimo rast za 18 posto.
U Hrvatsku se godišnje uveze preko 200.000 tona mesa i klaoničkih proizvoda, a prošle godine ostvaren je i rekordni vanjskotrgovinski deficit u mesu od preko 625 milijuna eura. Ti negativni trendovi nastavljaju se i u prvih sedam mjeseci ove godine.
Dok se u razmjeni mesnih prerađevina od ulaska Hrvatske u EU 2013. kontinuirano bilježio vanjskotrgovinski suficit, u 2024. je došlo do preokreta – izvoz više ne pokriva uvoz, što je u prvom redu posljedica povećane domaće potrošnje mesa, koja godišnje iznosi 87 kilograma po glavi stanovnika. To Hrvatsku stavlja na 6. mjesto u Europskoj uniji. Po vrsti mesa, u domaćoj potrošnji prevladava svinjetina, s udjelom većim od 50 posto.
Pročitajte još:
Na konferenciji se govorilo i o inovacijama u mesnoj industriji i važnosti kvalitete finalnog proizvoda.
“Razvijena mesna industrija izravno potiče razvoj stočarske proizvodnje, kao i zapošljavanje, jer osigurava stabilno tržište za domaće uzgajivače, čime se povećava sigurnost otkupa i stabilnost prihoda poljoprivrednih gospodarstava… Sigurnost i kvaliteta hrane izuzetno su nam važni, pa u tom smislu konstantno investiramo u izvrsnost naših proizvoda,” rekao je Mato Božić, član Uprave Žito grupe, vodeće hrvatske poljoprivredno-prehrambene kompanije iz Osijeka, koja je između ostalog poznata i po brendu suhomesnatih proizvoda Dobro koji uključuje pršut od svinjetine iz njihove vlastite proizvodnje.
