HAMAG-BICRO: Samo posljednjih deset godina financirali smo 21.000 poduzeća i više od 25.000 projekata

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) nastala je 2014. godine spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO). Svrha spajanja tih dviju agencija jest strateško kreiranje jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze njihovog razvitka — od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Djelatnost Agencije obuhvaća poticanje osnivanja i razvoja gospodarskih subjekata, poticanje ulaganja u gospodarstvo, financiranje poslovanja, i to kreditiranjem i davanjem jamstava subjektima mikro, malog i srednjeg gospodarstva.

Agencija također pruža financijsku potporu inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u Hrvatskoj. Usmjerena je na razvijanje i koordiniranje mjera nacionalne politike vezane uz inovacije i potrebne financijske instrumente s krajnjim ciljem motiviranja privatnog i javnog sektora za ulaganje u istraživanje i razvoj. Djelatnosti HAMAG-BICRO-a u nadležnosti su Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Prva agencija koja je osnovana s ciljem podupiranja osnivanja i razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj osnovana je još davne 1994. godine, kao Hrvatska garancijska agencija, a ključne djelatnosti bile su joj davanje jamstava za kredite koje su banke i druge pravne osobe izdavale poduzetnicima te davanje financijske potpore za smanjenje troškova kamatnih stopa po kreditima plasiranih poduzetnicima od strane banaka.

Sve to govori da je Hrvatska prije više od trideset godina prepoznala potrebu posebnih potpora gospodarstvenicima, kako bi se gospodarstvo moglo organski razvijati. No, što sve danas nudi HAMAG BICRO kao agencija, i što je obilježilo proteklih deset godina, za Financije.hr je otkrio Ante-Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave ove Agencije.

HAMAG BICRO u ovom formatu postoji od 2014. godine, a usmjeren je na male poduzetnike i sve njihove potrebe. Što je sve ostvareno u posljednjih desetak godina?

HAMAG BICRO, odnosno Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, postoji još od 2002. godine — u određenim oblicima, ali je 2014. godine spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) zaokružena jedna cjelina prema poduzetnicima, te je tada krenuo stalni rast Agancije. Tijekom tih desetak godina prerasla je u ključnu Vladinu agenciju za podršku poduzetnicima u svim fazama njihovog rasta i razvoja. U tom razdoblju financirano je gotovo 21.000 poduzeća, odnosno više od 25.000 projekata ukupne vrijednosti, kad zbrojimo bespovratna sredstva, zajmove i jamstva, od oko tri milijarde eura. Ta sredstva potaknula su dodatne investicije i osigurale hrvatskom gospodarstvu ukupno 5,5 milijardi eura investicija, čime je stvoreno više od 41.000 novih radnih mjesta u tvrtkama koje su primile jedan od oblika potpora koje nudi naša Agencija. Što se tiče broja poduzeća, njihov broj se tijekom godina povećavao, posebice od trenutka kad smo počeli intenzivnije koristiti sredstva EU fondova, odnosno od 2016. godine. Od tada kreće ekstenzivan rast korištenja raznih oblika potpora, a samim time i do razvoja Agencije koja je pratila potrebe gospodarstva.

Spomenuli ste 2016. godinu, odnosno aktivnije sudjelovanje u EU fondovima. Koliko je takva tranzicija na EU regulativu i samoj Agenciji bio poslovni izazov?

Mogu slobodno reći da prije toga nismo bili najkonkurentniji, jer iako su sredstva postojala, ona se nisu koristila na odgovarajući način i u dovoljnoj mjeri. Od te 2016. godine, kad smo počeli značajnije koristiti EU sredstva, HAMAG BICRO je, baš kao i naši poduzetnici, trebao proći zaista složeni put prilagodbe. Prije svega, mi smo kao Agencija morali zadovoljiti stroge uvjete kako bismo se akreditirali u svojstvu posredničkog tijela razine II., kako bismo uopće mogli provoditi programe koji se financiraju putem EU sredstava. Naime, postoji poseban sustav upravljanja u koji su uključena i ministarstva i agencije, svako u svojem svojstvu. Tako je, primjerice, Ministarstvo regionalnog razvoja upravljačko tijelo koje upravlja operativnim programom, dok su ostala ministarstva u funkciji programiranja i objave poziva u svojstvu posredničkog tijela prve razine. Agencije su posredničke agencije druge razine, koje provode evaluacije samih projektnih prijedloga, kao i samu provedbu ugovorenih projekata.

Putem HAMAG-a provode se mnogi programi od NPOO, Eureke, tu je i suradnja s EIB-om, kao i posebni programi za podršku tijekom COVID-a. Koji su profili poduzeća koja mogu dobiti potpore putem HAMAG-a?

Kao što ste i sami rekli, puno je konkretnih programa. Kroz sve te programe su financirana poduzeća iz raznih sektora i raznih djelatnosti, koja su bila prihvatljiva za određenu vrstu objavljivanih poziva. Mi smo usmjereni na mikro, male i srednje poduzetnike, ali u našim su programima isto tako mogle sudjelovati i velike tvrtke, i to u dijelu koji se odnosio na ulaganja u energetski učinkovito gospodarstvo i pozive koji su se odnosili na ulaganja u istraživanje i razvoj.

Koliko je teško zadovoljiti natječaj i uvjete HAMAG-a?

Dokumentacija koja se odnosi na prijavu za financijske instrumente je zaista smanjena i formatirana tako da je sada postupak prijave dosta jednostavan. Dio dokumentacije koji se odnosi na bespovratne potpore zna biti dosta složen, iako moram istaknuti kako taj dio nije u našoj nadležnosti, nego u nadležnosti tijela koja objavljuju poziv, dakle ministarstava koja su prepoznala HAMAG-BICRO kao instituciju kojoj mogu povjeriti svoje programe na provedbu. Isto tako, prijavitelji su nekad spremniji za određeni tip natječaja, a nekad i ne, no pokušavaju se svejedno prijaviti. Ne bih rekao da smo strogi, iako nam se to zna prigovoriti, jer u svakom pozivu imamo puno više pozitivno ocijenjenih prijava nego novčanih sredstava, tako da bi se moglo reći da smo čak i blagi. Naglasio bih kako se trudimo objektivno procijeniti, ponekad i uz pomoć vanjskih stručnjaka iz određenog područja, koji projekti udovoljavaju uvjetima iz poziva. Svaki poziv ima jasno definiranu svrhu, i cilj poziva i neki projekt može biti fenomenalan, ali u konačnici nije u skladu sa svrhom i ciljem poziva niti u skladu s ostalim uputama poziva. To zna biti dosta čest slučaj.

Gospodarstvenici koji su radili s vama kao institucijom dosta često ističu da su zapravo vaši zaposlenici zaista njihov servis — dostupni, agilni, susretljivi. To ne čujemo često, posebice za javne institucije. Kako ste to postigli?

Djelatnici Agencije zaista su kvalitetni i jako vrijedni, te za svaku pohvalu. Mi smo Agencija koja po svojoj naravi i definiciji ima puno više posla nego druge agencije u sustavu. Kod nas su se iz svih ostalih programa “slili” svi poduzetnički programi — od programa iz ministarstava gospodarstva, znanosti, turizma, kulture, poljoprivrede pa i demografije. I svi su oni prepoznali HAMAG- BICRO kao instituciju koja može provesti ono što su oni zamislili. Najveća vrijednost Agencije su njeni zaposlenici koji su na usluzi poduzetnicima što im se u svakom trenutku obraćaju. Mi smo tu da pomognemo poduzetnicima kako bi došli do željenog cilja. U tu smo svrhu kreirali i program koji se zove BOND, a koji veže sve relevantne razvojne agencije i poslovne inkubatore u Hrvatskoj, odnosno sve poduzetničke potporne institucije, a gdje smo jako puno truda uložili u edukaciju zaposlenika poduzetničkih potpornih institucija kako bismo podigli razinu kvalitete i znanja na razini cijele Hrvatske. Za njih smo razvili posebne edukacijske programe, posebne usluge savjetovanja za poduzetnike i one koji to žele postati, te smo otvorili i urede u svim županijama. Na taj način naši djelatnici pomažu lokalnim poduzetnicima, rasvjetljavaju im određene nepoznanice u programima ili ih usmjeravaju prema programu ili projektu koji je za njih najbolji. Naš pristup je potpuno drukčiji. Mi želimo pomoći poduzetnicima. Ne želimo im biti teret, nego servis za realizaciju njihovih projekata. To nam je glavni cilj.

Koliko je tvrtkama teško preživjeti prvih nekoliko godina poslovanja? Što im je najveći problem?

HAMAG-BICRO je u svojoj povijesti imao jako puno programa na koje su se mogli javiti i poduzetnici početnici, putem PoC-a, e-Impulsa ili drugih poziva koji su usmjereni na inovacije novoosnovanih poduzeća. Tu bi svakako spomenuo i novi program Akcelerator, kojim nastojimo novoosnovanim poduzećima olakšati pristup tržištima kapitala, roba i usluga, s ciljem povećanja njihove spremnosti za investicije kao i stope trogodišnjeg preživljavanja. Time smo željeli potaknuti poduzetnike da ostvaruju svoje ciljeve, a da im mi budemo svojevrsni servis. I kad smo počinjali ostvarivati sve te ideje, prije nekih desetak godina, ispred sebe smo imali analizu sukladno GEM metodologiji (Global Entrepreneurship Monitor) koja se provodi na području cijele Europe, ne samo u zemljama članicama EU. Na temelju te analize bilo je vidljivo kako Hrvatska ima lošu reputaciju po pitanju percepcije poduzetništva i tržišnoga uspjeha. U to su vrijeme naši ljudi pokretali svoje poslove, ponajviše zato jer su ostajali bez izvora prihoda, ili su bili nezadovoljni na poslu pa su pokušali pokrenuti nešto svoje. U tom smislu postotak tržišnog neuspjeha je bio visok. Mi smo predložili mjere, vodeći se sasvim drugim pokazateljem iz te iste analize koji je ukazivao da smo pri vrhu u EU po broju osoba koje su zaposlene, a željeli bi otvoriti nešto svoje. Zato je i kreiran, između ostalog, i program BOND, s mišlju da se kroz razvoj edukacijskih materijala koji su vezani uz poduzetništvo pruži odgovarajuća usluga poduzetnicima u svim dijelovima Hrvatske, odnosno da svi dobiju jednaku priliku. Puno vremena smo uložli u edukaciju i radionice u svim mjestima u Hrvatskoj, razvijene su brojne usluge i materijali koje pomažu osobama koje su na početku svojeg poduzetničkog ciklusa i koje im pružaju ključne informacije poput: koju vrstu poslovnog subjekta osnovati, kako načiniti poslovni plan, kako načiniti analizu tržišta, kako se usmjeriti na tržišnu nišu gdje bi mogli uspjeti.

U posljednje vrijeme ste posebno okrenuti i k inovacijama te imate dosta programa za inovativne ideje, tvrtke i startupe. Ima li među nama neki novi Nikola Tesla?

Nas Hrvata je jako malo u uspredbi s drugim velikim državama EU, ali smo jako daroviti. Kako imamo vrlo mnogo vrhunskih sportaša, tako imamo značajan broj tvrtki koje su jako uspješne na globalnoj sceni i imaju što pokazati. Naše je tržište malo i razvoj poslovnog procesa mora biti, po automatizmu, usmjeren na međunarodno tržište. Mi tu također imamo projekte i programe kojima potičemo takvu vrstu aktivnosti, i to ćemo nastaviti raditi i dalje. Jer HAMAG BICRO je prije svegao inovacijska agencija, pa se tako i ponašamo. Prepoznati smo i u Europi, tako da smo 2023. godine izabrani za  predsjedatelja TAFTI-jem, udruženjem svih inovacijskih agencija EU. Naše predsjedanje je pohvaljeno kao najbolje u posljednjem desetljeću, jer su i same teme koje su bile na dnevnom redu bile relevantne, pogotovo one vezane uz zaštitu intelektualnog vlasništva i ulogu agencija u kreiranju inovacijskog sustava, gdje smo predstavili brojne hrvatske inovatore i inovacije. Među njima su bili i izumi koji su promijenili svijet, a da većina sudionika nije ni znala da potječu iz Hrvatske. Zato bih rekao kako je zasigurno moguće da je i među nama neki novi veliki inovator koji će opet promijeniti svijet, i to na bolje.

Što bi po vama bilo potrebno promijeniti u gospodarstvu, ali i kod poduzetnika, da Hrvatska doživi veći gospodarski rast?

Kao i u svim segmentima, tako i u poslovnom svijetu ne postoji čarobni štapić s kojim bismo mogli riješiti sve poteškoće. Ono što je bitno naglasiti jest da su Hrvatska poduzeća, prema svim relevantnim analizama, tehnološki opremljena iznad prosjeka EU. Tome su doprinijeli i EU fondovi, ali i programi države gdje su se financirala mnoga ulaganja u materijalnu imovinu. Međutim, hrvatska poduzeća su daleko ispod prosjeka EU po broju novih proizvoda i usluga koje lansiraju na tržište. Ono što bi trebalo unaprijediti jesu ulaganja u inovacije te istraživanje i razvoj, iako su i na tom području vidljivi pozitivni pomaci. Mi financiramo mnoga ulaganja u istraživanje i razvoj, ali trebalo bi se usmjeriti na potrebe tržišta. Poduzetnici se moraju okrenuti k traženju tržišnih niša te kreirati nove proizvode i usluge koji će biti globalno konkurentni. To su proizvodi visoke dodane vrijednosti koji onda mogu i osigurati veće plaće zaposlenicima. To je ono na što bismo se kao država trebali usmjeriti. Također, trebamo još jače poticati razvoj proizvoda i usluga koji su bliži plasmanu na tržište, odnosno imaju veću razinu tehnološke razvijenosti. Naime, imamo jako puno projekata koji su kvalitetni i koji uspijevaju doći do određene tehnološke razine, no onda stanu pred komercijalizacijom. Zato postoji dosta instrumenata kojima potičemo komercijalizaciju, jer povećanjem plasmana novih proizvoda i usluga na tržište, otvorili bismo potpuno novi segment našega gospodarstva. Ono što želimo naglasiti jest da smo se kao sustav, kao država, uspješno oduprjeli svim krizama, zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske. I, zapravo, zahvaljujući njima gospodarstvo je spašeno — počevši od COVID mjera, gdje je u 2020. godini HAMAG-BICRO isplatio više od 250 milijuna eura sredstava za likvidnost.

To je više nego što je cijeli bankarski sustav isplatio u toj godini, a to je bila izravna pomoć poduzećima. Nakon toga je došla energetska kriza, u kojoj su se ponovno kvalitetnim mjerama Vlade Republike Hrvatske i putem HAMAG BICRO-a kreirale potpore za smanjenje cijene plina, i tu je dio gospodarstva spašen. I prije te krize se spoznala važnost u samoodrživosti energetskog sektora i energetike, te su kreirani programi ulaganja u energetski učinkovite industrijske tvrtke koje imaju, primjerice, solarne elektrane na krovovima vlastitih industrijskih pogona, a to se i nastavilo kroz NPOO. Također, ti će se projekti nastaviti i kroz buduću perspektivu, zato što je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) uvjetovan porastom potrošnje energije. Nema rasta BDP-a bez rasta potrošnje energije. Ako je ta energija jako skupa, nedostupna ili je nema, to ograničava rast. Cijeli kvalitetan set mjera — od regionalnih potpora za ulaganja u opremanje tvorničkih pogona, mjera za likvidnost, mjera za područje energetike, mjera za inovacije — stvorio je sustav koji je omogućio gospodarski rast i uzlet koji vidimo tijekom ovih godina, te je spriječio goleme štete uzrokovane vanjskim efektima. Moramo znati kako je hrvatsko gospodarstvo bilo dosta izloženo u krizama, jer mi nemamo svoje dostatne izvore energije, te unatoč tome što smo malo gospodarstvo i što je naš kreditni rejting do unazad pet godina bio nizak, krize smo preokrenuli u svoju korist i imali smo veći gospodarski rast od ostatka EU, te podigli kreditini rejting. Prevladali smo krize bezbolno te smo se energetski stabilizirali, pa je sve to dovelo do rasta gospodarstva u Hrvatskoj. To su rezultati koji su itekako mjerljivi.