U prvom krugu upisa trezorskih zapisa 32,3 tisuće građana je za “trezorce” ročnosti 91 dana uplatilo 1,58 milijardi eura, dok ostvareni nominalni iznos ukupnog izdanja, što uključuje i prihvaćene ponude institucionalnih investitora u drugom krugu, doseže 1,79 milijardi eura, objavilo je u utorak Ministarstvo financija.
Time je nadmašen prvotno ciljani nominalni iznos izdanja trezorskih zapisa od 1,5 milijardi eura, koje su građani mogli upisati i uplatiti od 9. do 16. ožujka.
Datum izdanja trezorskih zapisa bit će 19. ožujka, a datum dospijeća 18. lipnja. Pritom, piše Hina, godišnja stopa prinosa za “trezorce” koje su uplatili građani iznosi 2,5 posto.
Prema danas objavljenim konačnim uvjetima izdanja, 32.327 građana je kupilo 1.593.790 “trezoraca”, za što su izdvojili milijardu i 583,9 milijuna eura.
Pritom se “trezorci” kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 993,81 euro. Tako će građani po dospijeću dobiti 1.000 eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu, s obzirom na prinos od 2,5 posto, moći zaraditi 6,19 eura.
Dakle, ostvareni nominalni iznos prvog kruga upisa “trezoraca” iznosi milijardu i 593,8 milijuna eura, a razlika od iznosa koji su građani uplatili se odnosi na spomenuti popust.
Danas su od devet do 11 sati “trezorce” u drugom krugu mogli upisati i institucionalni ulagači, a kako je vidljivo iz tablice koju je objavilo Ministarstvo financija, ostvareni nominalni iznos upisa je dosegnuo 200 milijuna eura. Pritom je interes institucionalnih ulagača bio veći te iznosio 417,5 milijuna eura, no Ministarstvo financija je odlučilo prihvatiti ponude u navedenoj visini.
Institucionalni ulagači će ostvariti nižu stopu prinosa, 2,13 posto, što znači da će na jednom trezorskom zapisu moći zaraditi 5,28 eura.
Pročitajte još:
U oko tri godine, ovo je bilo dvadeseto izdanje vrijednosnih papira države koje su mogli kupiti građani, od toga sedamnaesta serija trezorskih zapisa.
Do ovog izdanja, građani su držali više od 8,5 posto javnog duga, uz sudjelovanje s više od 417 tisuća ponuda ukupne vrijednosti 14,3 milijarde eura, pri čemu im je u dosadašnjim izdanjima “narodnih” vrijednosnih papira usmjereno više od 370 milijuna eura kamata.
