Gotovo 80 posto Hrvata nepravilno koristi hladnjak i zbog toga “u vjetar baci”gotovo 200 eura godišnje

Više od 12 kilograma hrane tijekom jednoj mjeseca baci prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u otpad. Tijekom jedne godine iznos bačene hrane penje se na 150 kilograma, a sveukupno u Hrvatskoj baci se 286 tisuća tona hrane u otpad, što je vrijednost od približno 250 milijuna eura, rezultat je nove analize temeljene na Eurostatovim podacima.

Iako je to nešto manje od ostalih europskih zemalja, količina otpada svejedno je značajna s obzirom na broj stanovnika.​

​Jedan od razloga zašto se skuplja toliko otpada u hrani je i činjenica da ljudi ne znaju koristiti svoje hladnjake na ispravan način, upozoravaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Prema istraživanju koje je proveo HAPiH, 51,4 posto ispitanih građana ne zna na kojoj im temperaturi rade hladnjaci, a čak 80 posto ispitanika neispravno slaže namirnice u njih. Time se generira niz problema: od novčanih do higijenskih i zdravstvenih.

Neprecizni termostati česti su krivac za kvarenje hrane, pogotovo kada je riječ o svježem mesu, ribi, mliječnim proizvodima i gotovim jelima. Rezultati iz Hrvatske pokazuju da otprilike 30 posto ispitanika uopće ne drži hladnjak na preporučenoj temperaturi.

Preporučena temperatura hladnjaka iznosi od 2-5°C, dok sve što je toplije predstavlja rizik za stvaranje štetnih bakterija poput salmonele.

Također, hladnjaci starijeg datuma podložniji su tehničkim neispravnostima i obično su nešto topliji od novih modela. Sve to može ubrzati proces kvarenja hrane i povećati količinu otpada.​

Navedeno istraživanje pokazuje da samo 20 posto ispitanika zna da termički obrađenu hranu treba držati na polici iznad sirove.

Procjenjuje se da je vrijednost jednog kilograma bačene hrane otprilike 1,18 eura u Europi, što bi u Hrvatskoj zbog visokih cijena moglo biti i više. S obzirom na prosječnu količinu bačene hrane, obično hrvatsko kućanstvo na taj način moglo u otpad baci 174 eura na godinu.