Gotovo 70 posto građevinskog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti

Građevinarstvo ima značajan udio u gospodarskom rastu, no porast građevinskih radova posljednjih godina donosi i problem građevinskog otpada.

Kako je rečeno na konferenciji “Oporavak od potresa i građevinskog otpada u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, desetljeće ubrzanog razvoja može se očekivati ​​za izgradnju u Hrvatskoj.

“HGK radi na svim elementima tog razvoja. Informiramo građevinske tvrtke o mogućnostima i poslovima koji im se otvaraju. Radimo i na izazovima s kojima se građevinska industrija suočava – kako ne bi postale kočnica razvoja. Prije svega tu mislim na pitanje radne snage. Sljedeći element slagalice je građevinski otpad. Gotovo 70 posto građevinskog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Naglašavam, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, mi imamo priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu – priliku koju moramo iskoristiti”, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Na konferenciji je rečeno i da se radi na obnovi Hrvatske od potresa, te da je obnovljeno 10.700 objekata, bilo da se radi o privatnoj ili javnoj imovini.

“Vjerujemo da ćemo temeljem podnesenih zahtjeva obnoviti oko 18.000 lokacija na području zagrebačkog i petrinjskog potresa. Kada je riječ o obradi i oporabi građevinskog otpada, naš je cilj što prije dosegnuti u postotcima smjernice Europske unije. Nismo još došli do toga, ali s obzirom na aktivnosti svih institucija vjerujem da ćemo to učiniti u narednom razdoblju. Kako bismo to mogli učiniti potrebno je osigurati reciklažna dvorišta u brojnim jedinicama lokalne samouprave diljem Hrvatske, gdje se građevinski otpad može reciklirati, a s druge strane, povećati aktivnosti tvrtki, njih oko 300, koje se trenutno bave oporabom”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Tvrtke bi također trebale pronaći rješenja za recikliranje ove vrste otpada, jer posao koji je obavljen nije završen ako se otpad nakon završetka ne zbrine na odgovarajući način.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je da beton, ciglu, crijep, keramiku, metal – sve njih je moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese.

“Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije. Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja, te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu, te na jednostavnim procedurama za tvrtke”, istaknula je ona.
Kako je rekao predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Davor Blažek, kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku minimalno zamjeni s 10 do 15 posto sa zamjenskom sirovinom, odnosno s recikliranim građevinskim otpadom.

“Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1.5 milijuna tona građevinskog otpada, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti efikasno rješenje kod izazova koje donosi građevinski otpad. U praksi se često zna dogoditi da ne možemo doći do potrebnih količina, stoga se nadamo da ćemo u budućnosti imati što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada”, rekao je Blažek.

Na ovoj konferenciji upućen je poziv svim tvrtkama koje mogu gospodariti otpadom ili ga reciklirati i prerađivati.

“Pozivamo da se uključe u rad Grupacije i da se na taj način što više od tog otpada ukloni s površina, tj. da se odloži na zakonom propisana odlagališta te se zbrine”, rekao je predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl.

I u Srbiji se radi na rješenju ovog problema

Srbija je proteklih godina postala jedno veliko gradilište, posebno Beograd, te se samim tim nametnulo i pitanje odlaganja građevinskog otpada.

U Srbiji se do 2022. recikliralo samo pet posto građevinskog otpada, dok je, primjerice, u Engleskoj u razdoblju od 1999. do 2005. reciklirana polovica otpada koji nastane nakon adaptacije i rušenja, prenosi N1.

Možda zbog ovog pesimističnog podatka, Vlada Srbije je u listopadu 2023. godine donijela Uredbu o načinu i postupku gospodarenja građevinskim otpadom, kojom se prvi put propisuje način gospodarenja tim otpadom.

“Posljednjih godina primjetna je ekspanzija građevinskih radova i povećan broj gradilišta na kojima se, bez iznimke, stvara velika količina otpada, što je dovelo do potrebe propisivanja jasnih procedura gospodarenja ovom vrstom otpada od njegovog nastanka pa do zbrinjavanja, konačnog odlaganja ili reciklaže”, navodi su u priopćenju vlade.

Donesena je i izmijenjena Uredba o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada za razdoblje od 2020. do 2024. godine, kojom se želi poboljšati gospodarenje komunalnim ambalažnim otpadom i potaknuti razvoj infrastrukture za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada iz kućanstava i sektora usluga, malih trgovina i ugostiteljstva.

U Bosni i Hercegovini građevinski otpad završava na deponijima

Glavni način obrade otpada u Bosni i Hercegovini danas je odlaganje na deponije, koje najčešće ne ispunjavaju osnovne uvjete higijenskog zbrinjavanja otpada, pa nusproizvodi razgradnje otpada završavaju direktno u okolišu.

“Veliki broj divljih deponija, na koje se stihijski odbacuje komunalni i građevinski otpad, nalazi se u prirodi, što direktno utječe na zagađenje okoline”, rekla je profesorica na Građevinskom fakultetu Amra Serdarević, prenosi Radio Sarajevo.

Kada govorimo o gospodarenju otpadom, odvojeno prikupljanje, odvajanje i recikliranje otpada još nije zaživjelo u Bosni i Hercegovini, što povećava količine otpada koji se odlaže na deponije i time doprinosi zagađenju okoliša.