Obilaskom gradilišta jedinstvenog Centra gaming industrije te izletom u Park prirode Lonjsko polje, ovoga je vikenda u Novskoj završila dvodnevna međunarodna konferencija Meeting G2.11.
Vodeći međunarodni skup koji puno desetljeće poslovno povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku, s ciljem jačanja gospodarske suradnje, povećanja ulaganja u Hrvatsku kao i izvoza iz naše zemlje, u Novskoj je u dva dana okupio više od 250 sudionika iz preko 20 država sa svih strana svijeta, od Argentine, Brazila, Venezuele, Perua i Kanade, preko Nizozemske, Slovenije, Austrije, BiH, Švicarske i Njemačke, sve do Australije.
Organizatori iz Udruge Meeting G2 posebno ističu poslovnu delegaciju od desetak australskih Hrvata te 45 mladih iz 15 zemalja koji u Hrvatskoj kroz program “Croaticum” već mjesecima uče hrvatski jezik. Osim iz gotovo svih država Južne Amerike, među gostima MG2.11 našli su se tako i mladi iz Japana, Novog Zelanda i Kanade.
Ovogodišnja konferencija održana je pod geslom “Život je igra – Hrvatska je tvoje igralište”, jer je u središte sadržaja postavljena sve snažnija industrija videoigara koja u Novskoj postaje središnja točka razvoja.
Kako je objasnio predsjednik Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin, “gaming” je poslužio kao temelj programa koji je predstavio neke od najboljih hrvatskih kompanija, startupa i stručnjaka u drugim tehnološkim temama kao što su umjetna inteligencija (AI), dronovi, robotika, svemirske tehnologije te IT u poljoprivredi.
S pozornice Poduzetničkog inkubatora PISMO2 u Novskoj publici se obratilo 40 govornika i panelista iz Hrvatske i svijeta, među kojima su bili i prvi dogradonačelnik Malmoa Roko Kursar, cijenjena švedska znanstvenica hrvatskog porijekla dr. Katarina Gospic, stručnjakinja za AI i istraživanja mozga te veleposlanik Hrvatske u Švedskoj i Latviji dr. Siniša Grgić.
Iz Argentine je stigao i najviše pozicionirani Hrvat u tamošnjoj vladi – Nicolas Bronzovich, ravnatelj je Nacionalnog instituta za tehnologije u poljoprivredi INTA.
Udruga Meeting G2 na konferenciji je ekskluzivno predstavila i rezultate svoga globalnog anketnog istraživanja hrvatskog iseljeništva u kojemu je sudjelovalo oko 500 poslovnih ljudi hrvatskog porijekla sa svih strana svijeta. Istraživanje su, uz Buterina, proveli ekonomski analitičar Velimir Šonje te profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sociolog Ivan Burić koji je održao i prezentaciju rezultata.
Najzanimljiviji dio odnosi se na podatak da oko 46 posto ispitanih navodi da razmišljaju o povratku u Hrvatsku u iduće dvije godine, dok je za njih oko devet posto povratak potpuno siguran ili jako vjerojatan.
Istraživanje otkriva snažnu povezanost između poboljšanja poslovne klime i veće stope useljavanja, pri čemu Hrvatsku vrlo privlačnom doživljavaju ponajviše iseljenici iz Južne Amerike, zatim oni koji žive u Sjevernoj Americi, a nešto manje oni iz Europe i Australije.
Sigurnost života i niske stope kriminala univerzalni su faktori privlačnosti Hrvatske, dok su socijalna sigurnost, međuljudski odnosi te briga za djecu i obitelj osobit faktor privlačnosti za iseljenike u SAD-u i Kanadi. Ispitani iseljenici pokazuju iznimno jaku emocionalnu povezanost s Hrvatskom, koja je znatno veća od emotivnih veza spram zemalja u kojima trenutno žive, što je čimbenik koji Hrvatska treba bolje iskoristiti, posebno kad ga se poveže s jačanjem gospodarstva.
“Od Sjeverne i Južne Amerike do Australije postoje znatni potencijali u znanju, iskustvu i kapitalu koje možemo iskoristiti za gospodarski rast Hrvatske. Male, otvorene ekonomije poput hrvatske ne mogu si priuštiti da budu samo promatrači globalnih kretanja – naše gospodarstvo mora postati aktivan nositelj razvoja kroz izvoz, internacionalizaciju poslovanja te ulaganje u znanje i izvrsnost”, kazala je zamjenica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju Martina Ciglević dodavši da se održivi gospodarski rast mora temeljiti na ulaganjima u inovacije, tehnologiju i digitalizaciju.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić istaknuo je da država kroz programe HZZ-a i druge mjere potiče povratak mladih.
“Omogućavamo povratak onima koji se još dvoume – ostati u Europi ili iskoristiti val i vratiti se kući – jer Hrvatska danas ostvaruje znatne makroekonomske rezultate: nikad veće plaće, nikad više radnih mjesta i nikad veće potpore za pokretanje vlastitog posla”, naglasio je ministar.
S druge strane, savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Tado Jurić prošloga je tjedna, gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog”, iznio podatke prema kojima se u Hrvatsku dosad vratilo svega 300 ljudi, i to iz Južne Amerike.
Gradonačelnica Novske Marija Kušmiš istaknula je da je Novska danas prepoznata kao središte hrvatske gaming industrije, ali i kao grad koji “ideje pretvara u stvarnost”.
“Gospodarstvo grada tradicionalno se oslanjalo na drvnu, metalnu, građevinsku i tekstilnu industriju, no prije nekoliko godina smo se okrenuli novim izazovima, prateći trendove digitalne revolucije. Tada je razvoj gaminga u Novskoj djelovao kao ludost, no danas s ponosom kažemo da je to bila hrabrost”, rekla je.
Danas u Inkubatoru PISMO djeluje 80 startupa, a u srednjoj školi uveden je i smjer tehničar za razvoj videoigara – prvi u Hrvatskoj. U tijeku je i izgradnja Centra gaming industrije vrijednog 70 milijuna eura, koji će se prostirati na devet hektara.
Pročitajte još:
Dodajmo i da je ljetos u PISMO inkubatoru u Novskoj održan novi ciklus besplatnih edukacija za desetu generaciju game developera, u sklopu projekta koji provodi Razvojna agencija SIMORA.
Ove godine program je pohađalo 36 polaznika, a svakom od njih je tijekom trajanja edukacije isplaćena minimalna hrvatska plaća te su im pokriti kompletni putni troškovi.
