Gospodarski rast usporava, HNB otkrio koliko u tome igra ulogu bojkot trgovina

HNB očekuje blago usporavanje rasta domaćeg gospodarstva i plaća u ovoj godini, ili ne i inflacije koja bi mogla biti neznatno viša nego što je središnja banka očekivala u prosincu. Prema najnovijim makroekonomskim prognozama HNB-a bruto domaći proizvod (BDP) u 2025. mogao bi rasti po stopi od 3,2 posto (u prosincu su očekivanja iznosila 3,4 posto), dok je stopa rasta u 2024. iznosila 3,8 posto.

S druge strane, HNB je povisio svoja očekivanja kretanja stope inflacije za ovu godinu. Umjesto ranije prognoziranog rasta cijena od 3,5 posto, HNB sada očekuje da bi godišnja inflacija mogla iznositi, 3,7 posto, što je još uvijek niže u odnosu na stopu inflacije u 2024., kada je ona iznosili četiri posto.

Europska središnja banka (ESB) također je na više revidirala svoja predviđanja za eurozonu. U ESB-u sada predviđaju da će ukupna inflacija u 2025. prosječno iznositi 2,3 posto, dok bi temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) mogla iznositi prosječnih 2,2 posto. Zbog trgovinskog rata kojeg je pokrenuo SAD gospodarstvo eurozone moglo bi dodatno usporiti za još pola postotnog boda. Podsjetimo, lani je rast iznosio 0,9 posto, a isti takav je predviđen i za ovu godinu.

Međutim, predsjednica ESB-a Christine Lagarde upozorila je 20. ožujka da bi carine od 25 posto na američki uvoz iz Europe u ovoj godini mogle smanjiti gospodarski rast eurozone za 0,3 postotna boda, a uzvratne mjere Europske unije još za 0,2 postotna boda. Posljedično, inflacija u eurozoni bi se mogla povećati za oko pola postotna boda, prema najnovijim prognozama ESB-a.

Inflacija u Hrvatskoj također bi mogla rasti zbog geopolitičkih napetosti i povećana izdvajanja za obranu, što bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina. U HNB-u dodaju da bi rast inflacije dodatno mogle potaknuti i trgovinske barijere, nepovoljni vremenski uvjeti te snažniji rast plaća od očekivanog. S druge strane, ističu, inflacija bi mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Rast hrvatskog BDP-a velikom djelom se temelji na domaćoj potražnji, a ona bi ove godine mogla biti slabija nego što je bila lani, a ni vanjska potražnja, čini se, neće rasti onim tempom kakav je HNB očekivao krajem prošle godine, što je u najvećoj mjeri povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. Puno toga će ovisiti o Njemačkoj koja je kao odgovor na geopolitičke napetosti donijela povijesnu odluku o labavljenje kočnice zaduživanja. To bi mogla biti dobra vijest za Hrvatsku jer se radi o najvažnijem tržištu za izvoz proizvoda. Hrvatski izvoz u Njemačku 2023. je iznosio 2,58 milijardi dolara, što je 12 posto ukupnog izvoza Hrvatske.  

O Njemačkoj ne ovisi samo veliki dio izvoza proizvoda nego i turizam – turisti iz Njemačke ostvaruju petinu svih noćenja pa se radi o ključnom tržištu koje može diktirati cijelu turističku sezonu. U 2024. je broj dolazaka turista iz Njemačke smanjen u odnosu na prethodnu godinu a taj trend se nastavio u prva dva mjeseca ove godine.

Početak ove godine moglo bi obilježiti stagniranje gospodarske aktivnosti, prije svega zbog slabljenja osobne potrošnje, što je, pak, povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače, o čemu smo ranije pisali.  U HNB-u ocjenjuju da su posljedice bojkota trgovina iz siječnja i veljače ipak privremenoga karaktera i da bi osobna potrošnja do kraja ove godine mogla ponovno ojačati, ali bi rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. Dodatni razlog smanjivanju potrošnje građana u ovoj godini je i očekivano usporavanje rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava. „Domaća potražnja mogla bi nastaviti snažno podupirati rast realnog BDP-a, ali uz manji doprinos nego 2024. godine“, ističu u HNB-u.

HNB očekuje daljnji rast plaća, no slabijeg intenziteta nego lani. U 2024. prosječna nominalna bruto plaća porasla je za 15 posto, slično kao i 2023. godini. Uz pretpostavku zadržavanja dinamike kretanja plaća s kraja 2024. i učinak potpisanog sporazuma sindikata javnog sektora s Vladom RH, prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti za 8,5 posto u 2025., a realna za 5,5 posto.  Prošle su godine plaće rasle 11,7 posto realno. Pad plaća zabilježen je već u prosincu 2024., nakon dva uzastopna mjeseca rasta, kada je prosječna neto plaća u prosincu iznosila 1361 euro i bila za 0,4 posto niža nego u studenom, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Veliku ulogu u prošlogodišnjem prosječnom porastu plaća imale su povišice u javnom sektoru, samo u ožujku 2024. plaće su porasle čak 6,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je Vlada Andreja Plenkovića pred izbore povisila plaće zaposlenih u javnom sektoru. Nakon toga došlo je do stabilizacije te se prosječne plaće gotovo nisu mijenjale idućih šest mjeseci da bi ponovo počele rasti tek s početkom jeseni, sve do prosinca.

U 2026. rast plaća mogao bi dodatno usporiti, na 3,3 posto

Kretanje prosječne plaće (%)

Izvor: HNB; * projekcija