Gordan Kožulj: Godina kada je umjetna inteligencija postala ključni globalni resurs

Gordan Kožulj jedan je od najistaknutijih predstavnika plivačkog sporta u Hrvatskoj koji je, nakon iznimne sportske karijere, izgradio jednako uspješnu profesionalnu priču u poslovnom svijetu. Kao profesionalni sportaš ostvario je vrhunske rezultate na najvećim međunarodnim natjecanjima – bio je prvak Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Europe i svijeta, te je rušio europske i svjetske rekorde.

Studij je završio na prestižnom Kalifornijskom sveučilištu Berkeley u SAD-u, a po povratku u Hrvatsku stekao je i poslijediplomsku specijalističku diplomu iz poslovnog upravljanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Danas obnaša funkciju direktora poslovnog savjetovanja u Deloitte Hrvatska, podružnici jedne od vodećih svjetskih profesionalnih organizacija koja pomaže organizacijama u razvoju poslovanja, transformaciji i jačanju konkurentnosti. U više od 15 godina rada stekao je bogato iskustvo u strateškom i operativnom poslovnom savjetovanju, surađujući s domaćim i međunarodnim klijentima iz različitih industrija.

Kako sam navodi, njegova poslovna karijera prirodni je nastavak sportske – prostor u kojem primjenjuje ključne životne lekcije naučene kroz godine vrhunskog sporta.

Upitali smo ga da za Financije.hr ukratko prokomentira najvažnije događaje i teme u 2025. godini, i da s nama podijeli očekivanja od godine koja je pred nama.

Događaj godine

– U kontekstu hrvatskog gospodarstva, otvaranje Rijeka Gatewaya ističe se kao događaj s potencijalom dugoročnih pozitivnih učinaka na konkurentnost Hrvatske, logističku poziciju zemlje, te gospodarsku stabilnost i razvoj šire regije. Također, osim što je bio globalno rekordan po broju prodanih ulaznica, koncert Marka Perkovića Thompsona s aspekta društvenog utjecaja i javnog diskursa iskristalizirao se kao važan događaj za hrvatsku scenu.

Na globalnoj razini, vjerujem da će 2025. godina ostat zapamćena kao trenutak u kojem je umjetna inteligencija prestala biti „novi alat“ i prerasla u masovnu kognitivnu automatizaciju, čime je započela trajna transformacija tržišta rada. U strateškom smislu, AI ekosustavi, od velikih jezičnih modela i podataka do poluvodičkih čipova, postali su ključni resurs od nacionalnog interesa u nadmetanju globalnih sila, prije svega SAD-a i Kine.

Na osobnoj razini, događaj godine bio je upis mlađeg sina na fakultet – snažan podsjetnik na jednu od najintenzivnijih životnih faza.

Osoba godine

– Na globalnoj razini, izbor novog pape prometnuo je Lava XIV u jednu od osoba godine, s potencijalom snažnog utjecaja na vjerski, društveni i politički diskurs.

U hrvatskom kontekstu, osobom godine smatram Johna Martinisa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, koji s ponosom ističe svoje hrvatske korijene. Njegova životna priča – od sina ribara s otoka Visa do jednog od ključnih arhitekata kvantnog računarstva – snažna je inspiracija, osobito mladim hrvatskim generacijama. Osobno mi je dodatno drago što dijelimo istu alma mater, Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju.

Najbolji poslovni potez godine

– Najvažniji poslovni potezi često postaju vidljivi tek s vremenskim odmakom, zbog čega ih je u trenutku donošenja teško jednoznačno prepoznati. Na osobnoj razini, jednim od boljih poteza smatram početak rada mog Deloitte tima za jednu europsku instituciju, čime se otvaraju vrata potencijalno dugoročne i stabilne suradnje.

U širem hrvatskom gospodarskom kontekstu, Infobip se izdvaja kao rijedak primjer domaće kompanije značajne veličine i globalne izloženosti koja umjetnu inteligenciju uvodi horizontalno, u samu poslovnu infrastrukturu, a ne samo eksperimentalno ili kao izdvojeni proizvod. Time je započela duboku reorganizaciju načina rada s ciljem očuvanja globalne konkurentnosti u godinama koje dolaze.

Promašaj godine

– Požar zgrade Vjesnik simbolizira promašaj godine na više razina. Uništen nije samo simbol nekada najmoćnije novinsko-izdavačke kuće jugoistočne Europe, već su tragično obilježeni i životi nekoliko tinejdžera koji su nepromišljenim činom u jednom trenutku kompromitirali vlastitu budućnost. Istodobno, događaj je ogolio duboku krizu tiskanih medija koji su, prema istraživanjima, izgubili gotovo svaki značaj u svakodnevnom informiranju građana. Ne prepoznavši dugoročne promjene navika potrošača, Vlada RH je 2025. godine proglasila distribuciju tiskanih medija uslugom od općeg gospodarskog interesa, osiguravši gotovo 140 milijuna eura državnih sredstava u idućih pet godina za tržišno neodrživu djelatnost. To je samo jedan primjer propuštene prilika da se u razdoblju gospodarskog rasta započne sa smanjenjem javne potrošnje i stvaranjem fiskalnih rezervi nužnih za buduća razdoblja usporavanja ili krize.

Očekivanja u 2026. godini

– U 2026. godini očekujem nastavak rasta hrvatskog gospodarstva, ali po umjerenijim stopama nego u 2025., međutim i dalje bržim od prosjeka Europske unije. Na globalnoj razini moguće je smanjenje intenziteta otvorenih sukoba u Ukrajini i Gazi, možda čak i oblik latentnog mira, uz istovremeni rizik eskalacije na drugim žarištima svijeta. Vjerujem da će 2026. biti obilježena normalizacijom nakon razdoblja snažnih šokova, uključujući carinske i geopolitičke poremećaje, te ulaskom globalne ekonomije u fazu selektivnog rasta. Takvo okruženje bit će naklonjeno organizacijama koje imaju jasnu strategiju povećanja produktivnosti i sposobnost njezine dosljedne provedbe.

Iz osobne perspektive, očekujem da će naš Deloitte tim nastaviti pomagati klijentima u maksimalnom iskorištavanju navedenih tržišnih i tehnoloških potencijala kako bi postali otpornije, učinkovitije i dugoročno konkurentne organizacije.