Goran Batinić: Tehnološki park Split planira razvoj centra za umjetnu inteligenciju

Gospodarstvo Splita i Dalmacije općenito se, uz pojedine iznimke, vrti oko turizma, ugostiteljstva i trgovine, a nastanak Tehnološkog parka Split koji u zadnjih nešto više od jedne godine potiče inicijative usmjerene na jačanje lokalnog inovacijskog ekosustava svakako je promjena vrijedna svake potpore.

Direktor lokalne razvojne agencije RaST i Tehnološkog parka Split (TPS) Goran Batinić kazao je u razgovoru za Financije.hr nešto više o tome kako je doživio prošlu godinu i što očekuje ili priželjkuje u 2026.

Inače, RaST ima ključnu ulogu u poticanju poduzetništva, razvoju tehnoloških projekata i povezivanju javnog sektora, gospodarstva i akademske zajednice. S bogatim iskustvom u upravljanju projektima, pravnim poslovima i ekonomskom razvoju Batinić aktivno sudjeluje u osmišljavanju i provedbi programa koji ubrzavaju razvoj poslovanja i potiču tehnološki napredak u gradu Splitu i široj regiji. Kroz svoj rad je prepoznat po doprinosu održivim razvojnim modelima, jačanju partnerstava i pozicioniranju Splita kao dinamičnog centra inovacija.

Što smatrate da je događaj koji je najviše obilježio situaciju i kretanja u razvoju domaćeg tehnološkog sektora u prošloj godini? Što bi bio ekonomski događaj općenito koji je ostavio najvećeg traga, kako u domaćem tako i u međunarodnom okružju?

Ako govorimo o 2025. godini, jedan od ključnih pomaka u razvoju domaćeg tehnološkog sektora je zrelija faza startup ekosustava. Vidimo sve manje ideja koje ostaju samo na papiru, a sve više tvrtki koje imaju konkretne proizvode, prve klijente i jasne planove rasta. U Tehnološkom parku Split to se posebno vidi kroz projekte koji su sve više povezani s realnim sektorom – industrijom, energetikom, pametnim gradovima i održivim rješenjima. To je smjer koji daje dugoročnu stabilnost cijelom sektoru.

Na globalnoj razini najveći ekonomski utjecaj i dalje ima ubrzani razvoj umjetne inteligencije koja je postala dio svakodnevnog poslovanja. To se reflektiralo i na domaće tržište gdje sve više tvrtki traži konkretna i primjenjiva tehnološka rješenja. U tom kontekstu i Grad Split je prepoznao važnost snažnog ulaganja u razvoj centra za umjetnu inteligenciju te u novom proračunu za 2026. godinu predvidio značajna sredstva za ulaganja u aktivnosti razvoja podatkovnog AI centra u Tehnološkom parku Split.

Što mislite da je bio najbolji poslovni potez godine?

Najboljim poslovnim potezom pokazalo se ulaganje u ljude, znanje i dugoročne razvojne programe umjesto kratkoročnih i brzih rješenja. Tvrtke koje su nastavile graditi timove, ulagati u razvoj proizvoda i dugoročno razmišljati danas su u znatno boljoj poziciji.

U tehnološkom sektoru posebno se pokazalo ispravnim povezivanje startupova s mentorima, industrijom i investitorima kroz strukturirane programe, akceleratore i tehnološke parkove. U Tehnološkom parku Split vidimo da upravo ta kombinacija daje najbolje rezultate. Tvrtke rastu stabilnije, brže se internacionaliziraju i lakše se nose s izazovima tržišta.

Na razini gospodarstva dobar potez bio je i pametno korištenje EU sredstava, posebno za digitalizaciju i inovacije, jer su mnoga poduzeća zahvaljujući tome napravila iskorak koji inače ne bi bio moguć.

Može li se istaknuti neka osoba koja je obilježila proteklu poslovnu godinu na domaćem ili međunarodnom planu?

Teško je izdvojiti jednu osobu jer je i ova godina pokazala koliko su timovi i zajednice važni. Ipak, ako govorimo o trendu, posebno se ističu osnivači tehnoloških tvrtki koji posluju globalno, a odlučili su ostati i razvijati posao u Hrvatskoj. U Tehnološkom parku Split svakodnevno susrećemo takve poduzetnike, ljude koji grade ozbiljne proizvode, zapošljavaju lokalne stručnjake i stvaraju proizvode konkurentne na međunarodnom tržištu.

Što mislite da je bio potez ili odluka koja se pokazala najvećim promašajem ili propuštenom prilikom?

Kao jednu od većih propuštenih prilika može se istaknuti nedovoljno korištenje domaćeg znanja i tehnoloških rješenja koja već postoje na tržištu. Tehnološki sektor u Hrvatskoj ima kvalitetne tvrtke, stručnjake i proizvode, ali oni se još uvijek premalo uključuju u veće sustave, javne projekte i dugoročne razvojne odluke.

Iz perspektive Tehnološkog parka Split često se vidi da su mnoga rješenja spremna za primjenu, no put od ideje do konkretne uporabe i dalje je zahtjevan i dugotrajan. Time se gubi vrijeme, ali i prilika da domaće tehnologije najprije postanu reference na vlastitom tržištu i tek onda izađu na međunarodno tržište. Zbog toga najveći promašaj nije nedostatak ideja ili znanja, već činjenica da se postojeći potencijal još uvijek ne koristi u potpunosti.

Kako vidite razvoj situacije u 2026. godini u domaćem tehnološko-inovativnom sektoru? Što bi bili glavni izazovi ili prilike? Koje bi gospodarske okolnosti mogle najviše na to utjecati?

U 2026. godini očekuje se da će se tehnološko-inovativni sektor jasnije profilirati s naglaskom na projekte koji imaju održiv poslovni model i stvarnu tržišnu primjenu.

Najveće prilike leže u području umjetne inteligencije, zelenih tehnologija, pametnih gradova i rješenja koja povezuju tehnologiju s održivim razvojem. Istovremeno, glavni izazovi ostat će nedostatak kvalificiranog kadra i globalna ekonomska neizvjesnost. Upravo u takvom kontekstu uloga tehnoloških parkova poput Tehnološkog parka Split bit će još važnija kao mjesta gdje se poduzetnicima ne nudi samo infrastruktura, već i podrška, znanje i zajednica koja im omogućuje razvoj na zdravim i dugoročnim temeljima.