Godišnji rast obujma uslužnih djelatnosti u Hrvatskoj otprilike na razini eurozone

U listopadu prošle godine sezonski prilagođen obujam uslužnih djelatnosti u eurozoni bio je veći za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec te 2,1 posto naspram istog mjeseca u 2024. godini, objavio je Eurostat. Ista mjesečna i godišnja brojka vrijedi za čitavu Europsku uniju (EU).

Među zemljama članicama najveći mjesečni rast obujma uslužnih djelatnosti imao je Luksemburg, gdje je brojka skočila 14,7 posto, a nakon toga slijedi Latvija s 2,1 posto te Bugarska s 1,9 posto. Bugarska je od 1. siječnja ove godine članica eurozone.

Najveći pad tog obujma u odnosu na rujan prošle godine imala je Slovenija gdje je brojka bila niža 3,5 posto. Druga po mjesečnom padu bila je Grčka s 1,8 posto, a onda dolazi Slovačka s 1,6 posto.

Hrvatska je zabilježila mjesečni rast obujma od 0,8 posto.

Pogledaju li se godišnje brojke, tada je u eurozoni obujam usluga povećan u svim područjima, a najviše u IT području gdje je rastao 4,4 posto.

Nakon toga dolazi rast u području smještaja i posluživanja hrane gdje je iznosio 2,4 posto. Rast od 1,9 posto imale su administrativne usluge i usluge podrške, kao i područje znanstvenih i tehničkih uslužnih aktivnosti.

Obujam usluga transporta i skladištenja povećan je za 0,8 posto u odnosu na listopad 2024. godine, a najmanji je rast ostvaren u području usluga u nekretninskom sektoru i iznosio je 0,6 posto. Na razini cijelog EU-a također je obujam IT usluga najviše rastao, i to 4,5 posto.

Na drugom je mjestu isto smještaj i usluživanje hrane, ali sa stopom od 2,5 posto, dok jednaku brojku rasta kao u eurozoni od 1,9 posto imaju administrativne usluge i usluge podrške te znastvene i tehničke uslužne aktivnosti.

Međutim, tu su usluge u sektoru nekretnine imale nešto bolji rezultat od eurozone rastom od 1,1 posto. Najmanji rast od 0,5 posto zabilježen je u uslugama prijevoza i skladištenja.

Na godišnjoj razini najveći rast obujma uslužnih djelatnosti imala je Grčka od čak 16,9 posto ispred Litve s 10,1 posto i Poljske s 5,5 posto.

Unatoč snažnom mjesečnom rastu Luksemburg je imao najveći godišnji pad koji je iznosio tri posto ispred Mađarske s dva posto i Danske s 0,8 posto.

U Hrvatskoj je godišnji rast iznosio 2,3 posto, a u Sloveniji 2,6 posto.

U Njemačkoj je to bilo tek 0,2 posto, u Italiji dva posto, u Francuskoj 2,9 posto, a među najvećim europskim gospodarstvima prednjačila je Španjolska s 3,1 posto.

Treba napomenuti da financijske i javne usluge nisu dio ove statistike.