Globalni turizam u porastu, ovogodišnja sezona u Hrvatskoj može biti bolja od lanjske

Usprkos globalnim rizicima, nesigurnostima i previranjima potražnja za turističkim uslugama na globalnom tržištu je u uzlaznoj putanji i to se odražava na brojne destinacije diljem svijeta. U prošloj godini Europa je učvrstila poziciju globalnog lidera u turizmu, ali snažan rast se osjeti u Africi i brojnim azijskim odredištima.

Hrvatska ide u trendu rastom broja dolazaka i noćenja, a čini se i da je glavna turistička sezona sve dulja.

Analiza stručnjaka s Ekonomskog instituta Zagreb Gorana Buturca daje detaljniji uvid o tome kakvi su trendovi te što se može očekivati u ovoj godini.

“Ne samo da se u 2025. godini više putovalo na odmor, već se i drukčije putovalo. Sama turistička odredišta sve više promoviraju izvansezonska putovanja i alternative aktivnosti kako bi se smanjio pritisak na popularna žarišta i rasteretile špice sezona u ljetnim mjesecima. Tome pogoduju razvoj novih tehnoloških aplikacija i umjetne inteligencije, ali i najnoviji trendovi na strani potražnje.

Moderni putnici sve više teže za ponudom koja nudi odmak od masovnog turizma. Svakodnevni stres, želja za povratkom prirodi i novim nesvakidašnjim životnim iskustvima rezultira ne samo potražnjom za prirodnim ljepotama, već i aktivnostima u prirodi koje ubrzavaju bilo, daju dozu adrenalina, omogućuju nova iskustva i doživljaje aktivnog odmora. Sve veće je zanimanje za egzotičnim destinacijama i netaknutom prirodom”, ocjenjuje Buturac.

U 2025. godini broj turističkih dolazaka globalno je u odnosu na 2024. porastao četiri posto došavši na brojku od 1,52 milijarde. Na Europu otpada 52 posto globalnih turističkih dolazaka. Slijedi područje Azije i Pacifika s 22 posto, a onda Sjeverna i Južna Amerika sa 14 posto. Afrika je na dnu s pet posto, no najveći godišnji rast od osam posto zabilježio je upravo taj kontinent.

Svjetska turistička organizacija procjenjuje da su ukupni izvozni prihodi od turizma došli na rekordnih 2,2 trilijuna dolara.

U Europi po rastu broja dolazaka posebno se ističu nordijske zemlje, odnosno Island s 29 posto, Finska sa 17 posto te Norveška s 13 posto. Među vodećih 20 zemalja u svijetu prema godišnjem rastu broja dolazaka ima niz egzotičnih odredišta, a na vrhu je Butan s brojkom od čak 30 posto.

U Hrvatskoj je rasta broja dolazaka iznosio 2,2 posto naspram 2024. godine. Pritom je broj dolazaka domaćih gostiju bio veći 7,6 posto, a inozemnih 1,4 posto. U strukturi noćenja strani turisti su sudjelovali sa čak 90,3 posto.

Ono što se može primijetiti je trend smanjivanja sezonalnosti s obzirom da je u nekim mjesecima izvan ljetne sezone zabilježen godišnji rast broja noćenja iako je u srpnju i kolovozu došlo do blagog godišnjeg pada. Na njemačke goste je otpala četvrtina ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj prošle godine, a na turiste iz 10 zemalja otpada tri četvrtine ukupnoga broja.

Iako Hrvatska zaostaje u kapacitetu hotelskog smještaja za konkurentima na Mediteranu raste udio noćenja stranih gostiju u hotelima, pa je sada došao na 25,9 posto. Istarska županija se pokazala predvodnicom hrvatskoga turizma s 24,1 posto ukupnog broja turističkih dolazaka. U njoj je ostvareno 29,9 ukupnih noćenja.

Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s udjelom u ukupnom broju noćenja od 19,4 posto. Dakle, praktično na dvije županije otpada gotovo polovica broja noćenja.

Kumulativno u županijama na jadranskoj obali ostvareno je 94,3 posto ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj.

Kako ističe Buturac, neki od ključnih razloga kontinuirano dobrih turističkih rezultata u Istri leže u neposrednoj blizini velikih emitivnih tržišta poput Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke, ali i diverzifikaciji ponude sukladno zahtjevima tržišta kao što je razvoj agro-turizma, cikloturizma, nautičkog, zdravstvenog i pustolovnog turizma. Tome se još može dodati vrhunska enogastronomija, brendiranje i razvoj ekonomije doživljaja.

“Osim razvijenog obalnog turizma Istarska županija je u posljednjem desetljeću zabilježila velika ulaganja u unutrašnjosti. Taj dio Istre doživljava kontinuiranu transformaciju iz ruralnog područja u vrhunsku cjelogodišnju destinaciju, fokusirajući se na autentičnost, održivost, vrhunske doživljaje i iskustva. Preusmjeravajući dio turističkih aktivnosti s intenzivnog obalnog turizma u unutrašnjost potiče se ravnomjerni regionalni razvoj i rasterećuje obala”, dodaje se u analizi.

Pa što se može očekivati u ovoj godini?

Prema projekcijama Svjetske turističke organizacije u 2026. godini očekuje se rast međunarodnog turizma između 3 i 4 posto na godišnjoj razini. Projekcije su rađene uz pretpostavku da globalni gospodarski uvjeti ostanu povoljni, cijene turističkih usluga nastave padati te da geopolitički sukobi ne eskaliraju.

Globalni turizam u 2026. godini pospješen će biti i velikim međunarodnim sportskim događajima kao što su Zimske olimpijske igre Milano-Cortina i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kanadi, SAD-u i Meksiku.

Prema projekcijama Europske komisije za putovanja (ETC) međunarodni dolasci u Europu u 2026. porast će oko šest posto na međugodišnjoj razini. Pritom se očekuje pojačani doprinos dalekih tržišta ukupnim turističkim kretanjima, odnosno povećani dolazak gostiju iz Kine i Indije.

“Prema prestižnom godišnjem istraživanju vodeće svjetske mreže luksuznih putničkih agencija Virtuoso Luxe Travel Report za 2026. godinu, Hrvatska je zauzela peto mjesto na popisu najpopularnijih globalnih destinacija. To je još jedna potvrda snažne pozicije i reputacije Hrvatske i njezine raznolike ponude na turističkoj mapi svijeta. U izvješću se navodi kako je Hrvatska destinacija koja uspješno spaja bogatu kulturno-povijesnu baštinu i prirodne ljepote te da je to zemlja koja nudi sve: od dobro očuvane gotičke, renesansne i barokne arhitekture Dubrovnika do osunčane obale Hvara”, izdvaja Buturac.

Kako je ustvrdio, Hrvatska u ovoj godini ne samo da može dostići rezultate iz 2025. već ih i premašiti. Pritom su važni stabilizacija cijena i nastavak ulaganja u osnovne kapacitete kako bi se nastavio proces širenja turističkih aktivnosti u predsezoni i posezoni. 

Treba napomenuti i da će ograničavajući čimbenik rasta turističkih aktivnosti, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europskoj uniji (EU), biti nedostatak kvalificirane radne snage. Procjenjuje se da oko 90 posto malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru EU-a ima poteškoće pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja.

“Prema procjeni Svjetske turističke organizacije između 10 i 20 posto radnih mjesta u turističkom sektoru u EU ostalo je tijekom 2025. godine upražnjeno što je jednako broju od gotovo milijun slobodnih radnih mjesta. Kod privlačenja radne snage u turističkom sektoru Hrvatske dodatni je problem što su plaće u turizmu ispod prosjeka ukupnog gospodarstva. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u 2025. godini u djelatnosti smještaja bile su za 10,3 posto manje u odnosu na prosjek gospodarstva. Još je nepovoljnija situacija u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića gdje su neto plaće manje za 28,8 posto u odnosu na prosjek hrvatskog gospodarstva”, zaključuje se u analizi o turističkim očekivanjima.