Globalne burze, koje su već na početku 2026. na visokim razinama zbog euforije oko umjetne inteligencije (AI), ignoriraju jednu od najvećih opasnosti koje bi ove godine mogle pokvariti dioničke rezultate – rast inflacije, koji djelomično potaknute ogromnim ulaganjima u tehnologiju, zaključuje agencija Reuters na temelju prognoza globalnih analitičara.
Na američkim burzovnim indeksima sedam velikih tehnoloških grupacija je u godini iza nama ostvarilo polovicu cijelog tržišnog rasta. Dionice takozvanih Magnificient 7 imale su dvoznamenkaste brojke rasta u 2025. i dosegnule rekordne vrhunce, dok su izdašna ulaganja u AI i očekivano ublažavanje monetarne politike također potaknuli rast europskih i azijskih dionica do rekordnih razina.
Očekivanja oko daljnjeg snižavanja kamatnih stopa također su potaknula rast tržišta obveznica, pa su tako ulagači u američke trezorce ostvarili najbolju zaradu u proteklih pet godina dok se inflacija počela smanjivati, iako je i dalje iznad ciljane razine od 2 posto.
U 2026. očekuje se da će uslijediti val državnih poticaja u SAD-u, Europi i Japanu, koji će u kombinaciji s novim rastom ulaganja u umjetnu inteligenciju potaknuti globalni rast.
No, financijska tržišta sad su zabrinuta da bi takvo ubrizgavanje još novca u tržišta moglo dovesti do ubrzavanja inflacije, što bi onda posljedično moglo navesti središnje banke da okončaju svoje cikluse rezanja kamatnih stopa, i pritom prikočiti dotok novca na tržišta opsjednuta AI tehnologijom.
“Da bi balon prsnuo potrebna je igla koja bi ga probila – a ona će vjerojatno doći u obliku smanjene dostupnosti novca,” izjavio je za Reuters Trevor Greetham iz kompanije za upravljanje imovinom Royal London Asset Management. Greetham kaže da, iako zasad namjerava zadržati velike tehnološke dionice u svom portfelju, ne bi ga iznenadilo da tijekom 2026. dođe do rasta inflacije širom svijeta.
Smanjenje priljeva novca smanjilo bi apetit ulagača za investicije u spekulativnu tehnologiju, dodatno povećalo troškove financiranja AI projekata, i smanjilo dobit tehnoloških kompanija – kao i vrijednost njihovih dionica.
Utrka u kojoj se troše tisuće milijardi dolara i u kojoj tzv. hiperskaleri kao što su Microsoft, Meta i Alphabet manično grade nove podatkovne centre također djeluje kao inflatorni pritisak, kažu analitičari, zbog brzine kojom ti projekti troše energiju i napredne čipove.ž
“Po našim prognozama troškovi će ići gore, a ne dolje. Jer imamo inflaciju u cijenama čipova, kao i inflaciju u troškovima struje,” kaže Andrew Largs, analitičar iz banke Morgan Stanley. Po njima, inflacija potrošačkih cijena u SAD-u će se zadržati iznad ciljane vrijednosti američkog Feda od 2 posto sve do kraja 2027., jednim dijelom i zbog velikih korporativnih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Analitičar JP Morgana Fabio Bassi kaže da će poboljšanje američkog tržišta rada, državni poticaji i dosadašnja snižavanja kamatnih stopa zadržati inflaciju iznad tog cilja, “bez obzira na cijene čipova.”
Konzultanti iz kompanije Aviva Investors su u svojim prognozama za 2026. istaknuli da će glavni tržišni rizik u novoj godini biti središnje banke koje bi mogle prekinuti svoje cikluse snižavanja stopa ili ih čak počele dizati, uslijed pritisaka na cijene koji rastu zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju i najavljenih državnih poticaja u Europi i Japanu.
“Po noći nas drži budnima spoznaja da se rizik inflacije ponovno pojavio,” rekao je za Reuters voditelj za analize europske ekonomije Julius Bendikas iz Mercera, koji izravno upravlja imovinom vrijednom 683 milijarde dolara, i savjetuje druge institucije koje zajedno drže imovinu vrijednu 16.200 milijardi dolara.
Bendikas još uvijek ne predviđa korekciju svjetskih burzi, ali kaže da se polako povlači s tržišta dižničkih papira koje bi moglo biti teže pogođeno inflacijskim šokom. Tržišta već pokazuju neke rane naznake nervoze u pogledu rastućih troškova i potencijalno prekomjernih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Primjerice, dionice Oraclea su prošlog mjeseca pale za 13 posto kad su iz kompanije najavili nova velika ulaganja, a pale su i dionice američkog tehnološkog diva Broadcoma, nakon upozorenja investitorima da će se njihove inače visoke profitne marže vrlo vjerojatno smanjiti.
Proizvođač osobnih računala HP već je najavio da očekuje pojačan pritisak na cijene i dobit u drugoj polovici 2026., uslijed očekivanog rasta cijena memorijskih čipova zbog velike potražnje podatkovnih centara.
“Inflacija bi mogla početi plašiti ulagače, i pokazati neke pukotine na tržišt,” rekao je za Reuters Kevin Thozet iz kompanije za upravljanje imovinom Carmignac. Budući da se ciklus gospodarskog rasta ubrzava “rizik inflacije i dalje je vrlo podcijenjen,” kazao je, što ga je navelo na veća ulaganja u američke trezorce koji su zaštićeni od inflacije. Kako se bude povećavao rizik od povećanja kamatnih stopa smanjivat će se i procijenjeni omjer cijene i zarade koju ulagači primjenjuju za AI dionice.
Deutsche Bank očekuje da će kapitalna izdvajanja za podatkovne centre za AI dosegnuti 4.000 milijarde dolara do 2030. godine, a brzo puštanje u pogon tih projekata moglo bi dovesti do uskih grla u nabavnom lancu čipova i električne energije, zbog čega bi troškovi mogli rasti.
Pročitajte još:
George Chen, partner u konzultantskoj kući Asia Group i bivši menadžer u Meti, kaže da bi rast troškova i inflacija potrošačkih cijena mogli povećati cijene AI projekata i potaknuli ulagače da malo razmisle o isplativosti trčanja za AI investicijama.
“Inflacija cijena memorijskih čipova dovest će do rasta troškova za AI kompanije, i sniziti povrate koje ulagači mogu očekivati – a onda će se posljedično i smanjiti priljev novca u ovaj sektor,” zaključuje Chen.
