Zaduživanje država na globalnoj razini bi ove godine moglo dosegnuti rekordan iznos od 12,3 bilijuna dolara poglavito uslijed rasta troškova glavnih gospodarstava, primjerice u području obrane.
Prema ocjeni agencije S&P Global Ratings, rast obvezničkih izdanja od tri posto u 138 zemalja povećao bi razinu ukupnog duga također na rekordnih 76,9 bilijuna dolara.
Globalni je dug država u posljednjih petnaestak godina snažno dobio na uzlaznoj putanji, prvo zbog velike financijske krize i potom uslijed pandemije, a sada se tome pridodaju moguća veća izdvajanja za obranu kao što je to slučaj u Europskoj uniji (EU).
“Fokus velikih gospodarstava na fiskalnu politiku se nastavlja kako dolaze kriza za krizom, pa je ishod da imate sliku puno veće zaduženosti država”, izjavio je globalni analitičar državnog duga u agenciji S&P Roberto Sifon-Arevalo.
Na sve se još može pridodati i rast troškova zaduživanja budući da su prinosi bitno veći od vremena prije pandemije.
“Financiranje većih troškova zaduživanjem bilo je održivo s troškovima kakvi su bili prije pandemije, no sada je to puno veći problem”, dodaje Arevalo u izjavi za Financial Times.
Pogoršanje stanja u javnim financijama povećava zabrinutost među ulagačima. Globalna investicijska tvrtka Pimco, koja se fokusira na obveznice, upozorila je već da namjerava smanjiti izloženost dugoročnom američkom dugu djelomično zbog pitanja održivosti tog duga.
Američki milijarder i ulagač Ray Dalio također upozorava da Ujedinjeno Kraljevstvo može upasti u dužnički vrtlog.
U SAD-u veliki proračunski manjkovi, visoki troškovi za kamate i velike potrebe za refinanciranjem duga pogurat će dugoročni dug na 4,9 bilijuna dolara, navodi S&P napominjući kako ta brojka isključuje trezorske zapise i druge oblike javnog duga poput onoga na lokalnoj razini.
Zamisao američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza samo dodatno može potaknuti probleme s razinom javnog duga.
S&P procjenjuje da će američki fiskalni deficit ostati iznad šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove i iduće godine, no ističe da status dolara kao de facto svjetske rezervne valute omogućava “znatnu fleksibilnost” za američke javne financije.
Za Kinu se očekuje da poveća dugoročno zaduživanje za vrijednost veću od 370 milijardi dolara na ukupnih 2,1 bilijuna dolara jer nastoji oživjeti domaće gospodarstvo. Izvan kruga zemalja skupine G7 i Kine razina zaduživanja bi mogla ostati na otprilike istoj razini.
EU, ne samo u kontekstu obrane, razmatra opciju mogućnosti zajedničkog zaduživanja dok započinje pripremu budućeg proračunskog okvira. Takva je ideja popularna u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, no ne baš u Njemačkoj i drugim zemljama na sjeveru Europe.
Ukupno uzevši, količina duga bi ove godine mogla dosegnuti 70,2 posto svjetskog BDP-a. Od 2022. razina duga raste, no još uvijek je ispod 73,8 posto iz 2020. godine kada je pandemija potakla pravu eksploziju potrošnje i programa javnih potpora.
No, S&P upozorava na pogoršanje kreditnog rejtinga za osjetan dio velikih ekonomija od vremena globalne financijske krize. Naime, smanjio se broj dužnika s rejtingom AAA, a to se odnosi i na SAD, odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo.
Pročitajte još:
Sifon-Arevalo navodi kako i dalje postoji apetit među investitorima za kupnju duga, no troškovi tog zaduživanja negativno utječu na infrastrukturne investicije, a sve to se onda odražava i na politički krajobraz.
“Rast fiskalno konzervativnijih snaga nije bez povezanosti sa činjenicom da smo svjedočili tako golemom rastu proračunskih manjkova i duga”, smatra Sifon-Arevalo.
