Velike globalne središnje banke u protekloj 2025. godini snižavale su kamatne stope najbržim i najvećim tempom još od financijske krize iz 2008., a ovaj put su trend pratile centralne banke u zemljama u razvoju.
Devet od deset središnjih banakakoje nadziru deset valuta kojima se globalno najviše trguje ove godine su snizile svoje referentne kamatne stope – osim američkog Feda, Europske središnje banke (ECB) i engleske središnje bank (BOE) to su bile i banke u Australiji, na Novom Zelandu, u Kanadi, Švedskoj, Norveškoj i Švicarskoj.
One su kolektivno snizile svoje stope za 850 baznih bodova, u 32 različita rezanja, što je bio najveći broj rezova od 2008., i najveći pad kamatnih stopa još od 2009., tj. u više od 15 godina.
Kad se usporedi s recentnijim godinama, radi se naglom zaokretu u odnosu na razdoblje 2022.-2023. kada su se stope povisivale u borbi protiv globalne inflacije uzrokovane cijenama energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jedina iznimka među razvijenim ekonomijama je ove godine bio Japan, gdje su se kamatne stope dva puta povisile.
Neki analitičari očekuju da bi 2026. mogla donijeti veliku promjenu tog trenda, i ukazuju da je u posljednjih nekoliko mjeseci već došlo do jasne promjene tona u nekoliko središnjih banaka iz grupe G10, posebice u Kanadi i Australiji, iz kojih bi se moglo iščitati da uskoro slijedi rast kamatnih stopa.
“Vjerujemo da će ECB povisiti kamate sljedeće godine, a australska RBA i kanadska BOC mogle bi se tome približiti,” komentirao je James Rossiter, voditelj globalnih makroekonomskih analiza u TD Securities.
Fed se u međuvremenu suočava s promjenjivim trendovima na tržištu rada i u pogledu dinamike inflacije – dva područja koja su mu zadana kao regulatoru.
“Tijekom 2025. godine imali smo tu dinamiku oko Feda, kad smo uoči svakog njihovog sastanka nagađali hoće li stope zadržati ili će ih rezati – nikad nismo spominjali potencijalno dizanje kamatnih stopa. Ali tijekom 2026. godine to će se vjerojatno promijeniti – a posebice u drugoj polovici godine, kad bi odluke mogle ići u oba smjera,” rekao je za Reuters šef globalnih istraživanja u JPMorganu Luis Oganes.
Usporavanje tog zamaha u snižavanju kamatnih stopa također se vidi u mjesečnim podacima. Od devet središnjih banaka koje su imale sastanke u prosincu samo su američki Fed i engleska BOE snizili kamatne stope, dok ih je japanska središnja banka povisila.
Istovremeno, u zemljama u razvoju snižavanja kamatnih stopa se nastavilo brzim i naglim odlukama i u prosincu. Reuters je analizirao uzorak od 18 ekonomija u razvoju, od kojih je 14 tijekom ovog mjeseca imalo sastanke. Njih osam je nastavilo s rezovima, od ukupno 350 baznih bodova – u Turskoj, Rusiji, Indiji, Meksiku, na Tajlandu, na Filipinima, u Poljskoj i u Čileu.
Ti posljednji potezi doveli su do ukupnog zbroja rezova od 3.085 postotnih bodova u gospodarstvima u razvoju u protekloj godini, u ukupno 51 snižavanja – značajno više od 2.160 postotnih bodova rezova ostvarenih 2024. To je bilo i najveće snižavanje kamata u tim ekonomijama od barem 2021. godine.
“U tim zemljama je inflacija bila pod kontrolom, znatno više nego na razvijenim tržištima, pa su dužnosnici banaka u tim zemljama bili daleko proaktivniji,” ponudila je objašnjenje Giulia Pellegrini iz Allianz Global Investors.
Pročitajte još:
U suprotnom smjeru, od početka godine je na tržištima u razvoju došlo do povećanja stopa za 625 baznih bodova – dvostruko manje od 1.450 bodova ostvarenih u povećanjima u cijeloj 2024. godini. Analitičari u novoj godini sad očekuju da će doći do novih rezova u gospodarstvima u razvoju (EM).
“Još uvijek ima mnogo EM-ova koji bi mogli i trebali ili početi sa svojim ciklusom rezova – u slučaju Brazila, a možda i Mađarske – a tu su i neki drugi koji imaju prostora da nastave s postojećim ciklusom snižavanja,” rekla je Elina Theodorakopoulou iz kompanije Manulife Investment Management.
