Udruga Glas poduzetnika upozorava da prijedlozi o administrativnom skraćenju radnog vremena, kakve
zagovaraju pojedine političke stranke, ne odgovaraju stvarnom stanju hrvatskog gospodarstva.
Skraćeno radno vrijeme može biti opravdano isključivo ako je riječ o dobrovoljnoj odluci poslodavca i ako država sudjeluje u trošku provedbe takve mjere, pojašnjavaju u udruzi Glas poduzetnika.
Ističu u svom priopćenju da u uvjetima ozbiljnog nedostatka radne snage, deficitarnih zanimanja i niske produktivnosti, administrativno smanjenje broja radnih sati ne rješava postojeće probleme, već dodatno opterećuje i poslodavce i radnike.
U Europskoj uniji ne postoji primjer općeg administrativnog skraćenja radnog vremena bez kompenzacijskih mjera države, ističu u UGP-u.
Francuska je uvela 35-satni radni tjedan uz značajne porezne olakšice i subvencije, a sustav je kasnije znatno fleksibiliziran.
Njemačka i Danska kraće radno vrijeme ostvaruju isključivo kroz kolektivne ugovore i visoku razinu produktivnosti, a ne zakonskim nametanjem. Belgija je uvela četverodnevni radni tjedan bez smanjenja ukupnog broja sati, dok Španjolska provodi ograničene pilot-projekte uz državne subvencije, navode u priopćenju.
Kraće radno vrijeme u EU, dakle, postoji samo u najrazvijenijim zemljama i funkcionira isključivo uz
visoku produktivnost, fleksibilnost tržišta rada i aktivno sudjelovanje države u trošku.
Pročitajte još:
Vlada koja želi provesti takav model, poručuju iz UGP-a, mora istodobno smanjiti poreze i parafiskalne namete te osigurati financijsku potporu za automatizaciju i robotizaciju poduzeća koja se odluče na skraćenje radnog vremena.
U udruzi Glas poduzetnika zaključuju da je ključno pitanje ima li država za takav model administrativnih kapaciteta i dovoljno sredstava u proračunu, a da pri provođenju ovakvog plana ne izazove negativne posljedice za gospodarstvo.
