Ruski plinski div Gazprom očekuje da će mu dobit u ovoj godini porasti za šest do sedam posto, uz veću opskrbu domaćeg tržišta i rast isporuka plina u Kinu.
Kompanija je objavila da je u 2025. ostvarila EBITDA-u, odnosno dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, od 2,9 bilijuna rubalja, što je oko 37,7 milijardi dolara. To je šest posto manje nego godinu ranije.
Prihodi Gazproma pali su lani za 8,8 posto, na 9,77 bilijuna rubalja, dok je neto dobit porasla za sedam posto i dosegnula 1,3 bilijuna rubalja.
U ovoj godini kompanija očekuje oporavak operativne dobiti. Zamjenik izvršnog direktora Gazproma Famil Sadigov rekao je na skupštini dioničara da bi EBITDA trebala porasti za šest do sedam posto.
Rast bi trebao doći iz dva glavna izvora: domaćeg ruskog tržišta i izvoza u Kinu. Gazprom očekuje da će isporuke plina na domaćem tržištu porasti za dva do četiri posto, dok bi izvoz u Kinu trebao snažno rasti.
Prije početka rata u Ukrajini 2022. godine Gazprom je bio najveći dobavljač prirodnog plina za europsko tržište. Europa je za rusku kompaniju bila najprofitabilnije izvozno tržište, ali su sankcije, politički prekid odnosa i europsko smanjenje ovisnosti o ruskom plinu promijenili poslovni model kompanije.
Gazprom se zato sve više okreće Aziji, osobito Kini. No pokušaji snažnijeg povećanja izvoza prema Pekingu nisu bez prepreka. Pregovore opterećuju pitanja cijena, uvjeta isporuke i novih infrastrukturnih projekata.
Plinovodom Snaga Sibira Gazprom je prošle godine Kini isporučio 38,8 milijardi kubnih metara plina, što je 24,8 posto više nego 2024. godine.
Ruska kompanija istaknula je da je tim plinovodom lani u Kinu izvezla više plina nego u sve europske zemlje s kojima Rusija ne dijeli granicu zajedno, uključujući Tursku.
Ruski plin počeo je pristizati u Kinu plinovodom Snaga Sibira 2019. godine, na temelju dugoročnog ugovora između Gazproma i kineskog CNPC-a.
Rusija je u međuvremenu postala najveći dobavljač prirodnog plina za Kinu, i plinovodima i u obliku ukapljenog prirodnog plina. Prema ranijim podacima ruske agencije Interfax, Rusija ima oko trećinu udjela u ukupnom kineskom uvozu prirodnog plina.
Tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini prošlog rujna dvije zemlje dogovorile su povećanje isporuka plinovodom Snaga Sibira za dodatnih šest milijardi kubnih metara. Time bi godišnje isporuke trebale dosegnuti 44 milijarde kubnih metara.
Gazprom planira i nove infrastrukturne projekte. Izvršni direktor Aleksej Miller najavio je prošle godine gradnju plinovoda Snaga Sibira 2 i tranzitnog plinovoda preko Mongolije, koji bi omogućili dodatne isporuke od 50 milijardi kubnih metara ruskog plina godišnje.
Za Gazprom je kinesko tržište postalo ključno za prilagodbu nakon gubitka velikog dijela europskih kupaca. No zamjena Europe Kinom nije jednostavna. Europsko tržište bilo je bliže, infrastrukturno razvijenije i tradicionalno profitabilnije, dok Kina u pregovorima ima snažniju poziciju jer zna da Rusija traži alternativne kupce.
Pročitajte još:
Gazpromovi rezultati zato pokazuju oporavak, ali i duboku promjenu geografske strukture poslovanja. Kompanija više nije dominantno europski dobavljač, nego sve više energetski partner Kine i ruskog domaćeg tržišta.
U toj promjeni leži i glavni rizik za budućnost: Gazprom može povećavati količine prema Kini, ali pitanje je po kojoj cijeni i uz kakvu profitabilnost u odnosu na izgubljeno europsko tržište.
