Francuska vlada želi odgoditi izglasavanje članica Europske unije kojim bi se odobrilo sklapanje trgovinskog sporazuma EU s latinskoameričkim blokom Mercosur, zbog zabrinutosti javnosti za efekte sporazuma na domaću poljoprivredu, kao i velikih prosvjeda.
Sporazum s četiri zemlje Mercosura (Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem) Bruxelles je potpisao još prije godinu dana, no još uvijek nije ratificiran. Njime bi se otvorila nova tržišta europskim izvoznicima koji su teško pogođeni američkim carinama i kineskom konkurencijom, te pružili Bruxellesu novi trgovinski saveznici.
Međutim, sporazumu s Mercosurom protive se europski poljoprivrednici koji strahuju da bi poplava jeftinog poljoprivrednog uvoza iz zemalja gdje su na snazi blaža ekološka pravila – posebice kad se radi o uzgoju govedine i piletine – mogla potkopati njihovu vlastitu proizvodnju na domaćim europskim tržištima.
Francuska je najveći poljoprivredni proizvođač u EU, pa je Pariz pokušao okupiti klub država članica koje bi mogle blokirati donošenje sporazuma s Mercosurom na izglasavanju u Bruxellesu, i time izvršiti pritisak na Europsku komisiju, koja u ime cijele EU pregovara o trgovinskim sporazumima.
Komisija je u listopadu poljoprivrednicima ponudila najnoviju verziju sporazuma koji bi uveo zaštitne mehanizme za uvoz govedine i drugih dobara – ali ih je Francuska opisala kao “nepotpune.”
Francuski premijer Sebastien Lecornu pozvao je u nedjelju EU na odgodu glasanja o sporazumu zakazanom u Bruxellesu koje se trebalo održati prije no što predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjeti Brazil 20. prosinca kako bi potpisala sporazum u ime EU.
Iz Komisije kažu da bez obzira na francuski otpor još uvijek očekuju potpisivanje sporazuma prije kraja ove godine, dodavši u priopćenju da je “prema mišljenju Komisije, potpisivanje sporazuma trenutno pitanje od ključne važnosti – gospodarske, diplomatske i geopolitičke.”
Reakcije u drugim dijelovima EU slijedile su već postojeće podjele. Poljska, Mađarska, Austrija i Irska naginju francuskom mišljenju, dok je Italija suzdržana, a Njemačka jedan od većih pobornika sporazuma.
“EU ne smije propustiti priliku za jačanje odnosa s ključnim partnerima za trgovinu i nabavku sirovina u Južnoj Americi, i za smanjenje postojećih trgovinskih barijera,” rekao je Volker Treier iz Njemačke gospodarske komore DIHK. Da bi se sporazum s Mercosurom blokirao potrebno je da se s tim složi najmanje četiri države članice koje predstavljaju 35 posto stanovništva EU.
Očekuje se da će ključan biti stav Italije. Talijanske udruge industrije zalažu se za sporazum s Mercosurom – no talijanski poljoprivrednici su protiv. Neimenovani talijanski dužnosnik izjavio je za Reuters da će Italija donijeti službenu odluku o svojem stajalištu na summitu EU u četvrtak.
Glasanje o Mercosuru stiže u trenutku kad manjinska vlada premijera Lecornea pokušava progurati kontroverzni proračun kroz parlament prije kraja 2025. godine, i u vrijeme izbijanja epidemije bolesti kvrgave kože (BKK), visoko zaraznog virusa koji pogađa goveda, koje su dovele do stočarskih gubitaka i prosvjeda stočara zbog, kako smatraju, prekomjernih mjera suzbijanja zaraze.
Pročitajte još:
Protivljenje sporazumu s Mercosurom je rašireno u Francuskoj, a političke snage s krajnje desnice i krajnje ljevice opisuju ga kao dokaz da je Pariz potčinjen Bruxellesu i da vlada predsjednika Emmanuela Macrona ne brani interese ruralne Francuske.
Tri uvjeta koja je Francuska postavila za odobrenje sporazuma su zaštitne klauzule koje mogu zakočiti uvoz u slučaju dampinških cijena, “zrcalne klauzule” koje bi propisale da se u proizvodnji robe uvezene iz Mercosura poštuju pravila EU o pesticidima i hrani za životinje, te strože provjere sigurnosti hrane.
