Francuska zbog političkog kaosa propušta iskoristiti novi investicijski zamah u Europi

Francuska propušta iskoristiti optimizam ulagača koji je godine definirao europska tržišta kapitala, zbog sve više opterećenih javnih financija i političke nestabilnosti koja bi mogla paralizirati donošenje novih ekonomskih mjera do najmanje 2027. godine.

Globalni investitori i lideri francuskih kompanija kažu da nova opasnost prijeti zbog političkih pregovora o proračunu koji bi mogli potaknuti novi raspad vlade na jesen, dok pesimizam francuskih kućanstava usporava domaću potrošnju i gospodarski rast.

Centristički premijer François Bayrou, koji je stupio na dužnost u prosincu 2024., već je preživio osam izglasavanja nepovjerenja u parlamentu, a njegova manjinska vlada sada se muči s iznalaženjem rezova od 40 milijardi eura u proračunu za 2026. godinu.

Zbog tih okolnosti Francuska je u potpuno suprotnoj situaciji u odnosu na susjednu Njemačku, čija nova vlada kancelara Merza otpušta inače stroge limite javne potrošnje i sprema se za upumpavanje milijardi eura u gospodarstvo, kroz investicije u obranu i infrastrukturu.

“Iako su sve ostale visokozadužene europske zemlje – Grčka, Portugal, Španjolska i Italija – iskoristile godine inflacije kako bi smanjile javni dug, Francuska, čiji je deficit sada najveći u eurozoni, se sve više ističe,” rekao je Pierre Moscovici, šef državnog ureda za reviziju Cour des Comptes i bivši ministar financija.

Kako bi smanjio proračunski manjak, Bayrou će morati uvjeriti oporbene stranke da odobre rezove tek neznatno manje od onih koji su bili predloženi u proračunu za 2025. godinu zboog kojeg je srušen njegov prethodnik Michel Barnier.

Istovremeno, zbog labavije fiskalne politike u Njemačkoj i efekata nepredvidljivih mjera američkog predsjednika Donalda Trumpa investitori okreću leđa američkoj imovini i umjesto tog daju poticaj europskim financijskim tržištima i drugim ulaganjima. Jedan od većih korisnika tog trenda je Italija – premija na rizik za 10-godišnje talijanske obveznice, u usporedbi s njemačkim, pala je na razinu iz 2010., prije eskalacije krize u eurozoni.

Međutim, 10-godišnja premija rizika za francuski dug, u odnosu na njemački, još uvijek iznosi 70 baznih bodova, znatno iznad razine od oko 50 baznih bodova koliko je bila prije nego što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog ljeta raspisao prijevremene izbore. Razlika u prinosima na obveznice između Francuske i Italije u međuvremenu je blizu povijesno najniže razine, iako je Italija zaduženija od Francuske.

Nicolas Forest, glavni strateg za investicije u tvrtki Candriam, rekao je da preporučuje njemačke, talijanske i španjolske obveznice, prije nego francuske – i dodaje da je takva situacija “potpuno neuobičajena.”

I francusko tržište dionica propušta iskoristiti recentni zamah europskih investicija. Indeks CAC 40 blue chip dionica pariške burze trenutno je još uvijek niže nego što je bio prije raspisivanja izbora prošlog ljeta, i zaostaje za kretanjem paneuropskog indeksa STOXX 600. Indeks pariške burze je godine rastao samo 5 posto, četiri puta manje od njemačkog DAX-a.

Čak i ako francuska vlada preživi ovu jesen, investitori očekuju da pritisak na proračun neće riješiti fiskalne probleme i time neće uspjeti povećati privlačnost ulaganja u francusku imovinu. “Bilo kakav kompromis kojeg političke stranke postignu bit će doista privremen u smislu mjera, i neće pogodovati smanjenju zaduženosti i smanjenju deficita,” kaže Forest iz Candriama.

Čak i predsjednički i parlamentarni izbori 2027. možda neće u potpunosti otkloniti političku nesigurnost, ako rezultati ne iznjedre dominaciju nijedne stranke. Kako bi oporbene stranke podržale proračun kojeg predlaže Bayrou, ministrica financija Amélie de Montchalin navijestila je da bi Francuska mogla tražiti paket pomoći od MMF-a ako Pariz ne uspije ovladati svojim financijama.

Predsjednik uprave velikog trgovačkog lanca Carrefour, Alexandre Bompard, rekao je da su takvi turobni razgovori samo naveli Francuze da više štede, što ugrožava oporavak domaće potrošnje. Bompard kaže da je taj oporavak osjetljiviji u Francuskoj nego na drugim europskim tržištima gdje posluje Carrefour.

“Ako imamo 5 posto više štednje od ostalih europskih zemalja, to je zato što imamo iznimno visoku razinu političke i fiskalne neizvjesnosti,” kazao je Bompard na ekonomskoj konferenciji održanoj u petak u gradu Aix-en-Provence.

Budući da potrošači nevoljko troše, francuska poslovna aktivnost ove godine dosljedno zaostaje za europskim kolegama, iako je privatni sektor manje izložen trgovinskim napetostima i prijetnjama iz SAD-a nego njemačka ili talijanska gospodarstva koja su više usmjerena na izvoz.

“Francusko gospodarstvo se doista muči, i to možete vidjeti u indeksu menadžera nabave (PMI) mjesec za mjesecom, gdje se Francuska ističe po tome koliko je slaba,” rekao je Barclaysov šef strategije za eurozonu Rohan Khanna.

Od siječnja naovamo ekonomisti koje je anketirao Reuters snizili su prognozu rasta Francuske ekonomije za 2026. godinu na tek 1 posto, dok su u slučaju Njemačke dvaput povećavali projekcije, na 1,3 posto.

Ostavljajući po strani mogućnost intervencije MMF-a kako bi se podržale francuske javne financije, glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas inzistira da Pariz više ne može odgađati sređivanje svojih računa. “Francuska nije izuzeta od zakona gravitacije, tako da ćemo se morati prilagoditi. Ne možemo letjeti, morat ćemo isplanirati slijetanje. i smanjiti potrošnju,” izrazio se slikovito Gourinchas na skupu u Aix-en-Provenceu.