Francuska suočena s krizom proračuna za 2025. godinu

Francuski premijer Michel Barnier iskoristio je članak 49.3 ustava kako bi usvojio mjere proračuna za 2025. godine, bez odobrenja parlamenta, što povećava političke napetosti i otvara put izglasavanju nepovjerenja vladi.

Oporba, predvođena Marine Le Pen, zahtijeva indeksaciju mirovina u skladu s inflacijom, dok tržišta reagiraju širenjem razlike u prinosima državnih obveznica i padom burzovnog indeksa CAC 40.

Barnier, suočen s manjinskom vladom, koristi članak 49.3 kako bi izbjegao direktno glasanje u parlamentu. Međutim, taj potez omogućuje oporbi da pokrene glasanje o nepovjerenju, navodi Euronews. Nacionalno okupljanje Marine Le Pen najavilo je podršku takvom prijedlogu ako vlada ne udovolji njihovim zahtjevima.

Prije aktivacije članka 49.3, Barnier je ponudio ustupke, uključujući odustajanje od smanjenja povrata troškova lijekova i povećanja poreza na struju.

Međutim, Le Pen je ustvrdila da ti koraci nisu dovoljni. Ekonomisti upozoravaju da bi dodatne koncesije mogle povećati proračunski deficit za 2025. na 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prvotni cilj bio pet posto.

Politička nesigurnost već utječe na gospodarstvo, s Goldman Sachsom koji je smanjio prognozu rasta BDP-a Francuske za 2025. na 0,7 posto. Prinosi na desetogodišnje obveznice porasli su na 2,89 posto, dok je CAC 40 zabilježio pad od 0,5 posto, što ukazuje na zabrinutost investitora zbog fiskalnog pravca i političke nestabilnosti.

Ako Barnier preživi glasanje o nepovjerenju, njegovoj vladi prijeti politička slabost i daljnje gospodarske poteškoće. U slučaju pada vlade, predsjednik Emmanuel Macron morat će imenovati privremenu vladu, a moglo bi biti uvedeno izvanredno upravljanje proračunom.

Kriza također ističe šire izazove gospodarskog oporavka i fiskalne konsolidacije u Francuskoj.