Francuski premijer Francois Bayrou predložio je obuzdavanje potrošnje u idućoj godini i ukidanje dva nacionalna praznika izlažući svoju političku budućnost nastojanju da smanji proračunski deficit koji ga je čak ponukao da usporedi rizik pred kojim je Francuska s grčkom dužničkom krizom iz 2008. godine.
U proračunu za 2026. Francuska nastoji ostvariti 44 milijardi eura ušteda kroz manju potrošnju i veće porezne prihode u iznosu od 4,2 milijarde eura.
Ono gdje bi se troškove rezalo bile bi povlastice u mirovinskom i sustavu socijalne zaštite, a u planu je takozvani ‘solidarni doprinos’ kojega bi uplaćivali imućni.
“Ovo je naš trenutak istine. Postali smo ovisni o javnoj potrošnji”, poručio je Bayrou upozoravajući da bi Francuska mogla upasti u dužničku krizu sličnu onoj kakva je pogodila Grčku.
Kako je rekao, Francuzi trebaju raditi više kako bi potaknuli snažniji rast.
Dva praznika koja bi se ukinula su Uskršnji ponedjeljak i Dan pobjede u Europi 8. svibnja. To bi u prihodima također donijelo 4,2 milijarde eura.
Francuska ima 11 državnih praznika godišnje. Ujedinjeno Kraljevstvo, primjerice, ima osam.
Bayrou predlaže i smanjenje potpore nezaposlenima. U proračunskim planovima jedino je pošteđena obrana. Predsjednik Emmanuel Macron je Bayrouu dao zadaću da u dva proračunska ciklusa poveća troškove za obranu za 10 posto što je oko 6,5 milijardi eura.
Ne treba posebno isticati da su mnoge predložene mjere naišle na paljbu iz lijevih i radikalno desnih oporbenih stranaka koje prijete rušenjem vlade zbog proračuna koji će, kako kažu, najviše pogoditi siromašne, radnike i umirovljenike.
Ono što je dodatni problem za Macrona i Bayroua je što vlada nema većinu u parlamentu, pa će premijer morati upotrijebiti ustavnu odredbu koja mu omogućuje da proračun bude prihvaćen unatoč stajalištu zastupnika.
To bi onda povuklo za sobom mogućnost glasovanja o povjerenju vladi, a ključni glasovi bi bili u rukama radikalne desne stranke Marine Le Pen Nacionalno okupljanje te Socijalista. Članovi stranke koju vodi Le Pen su upravo oko proračuna ishodili ostavku Bayrouovog prethodnika Michela Barniera zbog plana da se dokine veza između visine mirovina i porasta inflacije. Taj je plan Bayrou ponovno stavio na stol.
Mujtaba Rahman, koji je direktor za Europu u konzultantskoj kući Eurasia Group, izjavio je da je potez Baryoura samoubilački.
“Bayrou namjerava otići slavljen zbog toga što je rekao podijeljenoj skupštini što mora biti učinjeno kako bi Francuska izbjegla proračunski kaos, znajući pritom jako dobro da te mjere nemaju izgleda biti primijenjene”, ustvrdio je Rahman.
Na kraju prošle godine francuski je proračunski deficit došao na 5,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) što je treći najgori deficit u EU nakon Rumunjske i Poljske.
Novi francuski proračun bi imao za cilj smanjiti manjak na 4,6 posto BDP-a, a namjera je onda svesti ga na tri posto u 2029. godini.
Analitičari Barclaysa, međutim, smatraju da je politički okvir nepovoljan da bi se cilj u idućoj godini mogao ostvariti, pa predviđaju gotovo nepromijenjen deficit u iduće dvije godine, prenosi Financial Times.
Pročitajte još:
Zamrzavanje vladine potrošnje, mirovina i socijalnih transfera donijelo bi u jednoj godini uštedu od 7,1 milijarde eura.
Bayrouov je petogodišnji proračunski plan i stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u. Troškovi otplate duga će ove godine dosegnuti 62 milijarde eura i do 2029. će se popeti na 100 milijardi eura ako se u međuvremenu ništa ne učini.
Jedan odgovor
To im je pametna odluka