Većina ukrajinskih izbjeglica koji danas žive u Poljskoj najvjerojatnije će tamo ostati čak i ako Ukrajina dogovori prekid borbenih djelovanja s Rusijom, što znači da će se poljsko gospodarstvo i dalje oslanjati na njihovu radnu snagu, navodi u novoj analizi rejting agencija Fitch.
Poljska je jedna od susjednih zemalja Ukrajine, i još uvijek pruža utočište za oko milijun ukrajinskih izbjeglica koji su pobjegli iz svoje države nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Njihov dolazak je uvelike pridonio jačanju tržišta radne snage u Poljskoj i posljedično poticanju gospodarskog rasta.
“Ne vidimo zašto bi se to moglo promijeniti, jer su vrlo dobro integrirani u poljsko tržište rada. Pa čak i da sutra dođe do primirja u Ukrajini, doista ne očekujemo da se ukrajinske izbjeglice počnu vraćati nazad u Ukrajinu,” rekao je za Reuters Milan Trajković, analitičar agencije Fitch Ratings za Poljsku.
“Prilično smo sigurni da će velik postotak tih ljudi zapravo ostati u Poljskoj i pridonijeti poljskom tržištu rada i rastu BDP-a i, naravno, i drugim makroekonomskim i fiskalnim varijablama,” kazao je Trajković
Analitičari Fitcha prognoziraju da će gospodarski rast Poljske iznositi 3,0 posto u 2025., 3,0 posto u 2026. i 3,1 posto u 2027. godini. Poljska vlada, pak, projicira rast od 3,4 posto, 3,5 posto odnosno 3,0 posto.
Osim otprilike milijun izbjeglica, u Poljskoj se i prije rata već nalazio značajan broj Ukrajinaca, kojih je po raznim procjenama bilo negdje između više stotina tisuća i milijun Ukrajinaca.
Poljska računa da će rastuće gospodarstvo nastaviti s rastom i u nadolazećim godinama, što bi joj trebalo pomoći u obuzdavanju također sve većeg fiskalnog deficita, koji je prošle godine dosegnuo 6,6 posto BDP-a. To je bilo više od vladinog cilja od 5,7 posto za 2024., navedenog u njenom planu fiskalne konsolidacije. Danas vlada najavljuje smanjenje deficita na 3 posto do 2028.
“Najveća opasnost, iz perspektive kreditnog rejtinga, bio bi neuspjeh u provedbi plana fiskalne konsolidacije koji je zamišljen za stabilizaciju javnog duga. I to je naša glavna negativna okolnost za rejting,” rekao je Trajković, dodavši da prekoračivanje deficita za 2024. godinu predstavlja “znatno lošije polazište.”
Iz Fitcha upozoravaju da je nefleksibilni dio fiskalne politike, kao što su socijalna davanja i trošak na plaće u javnom sektoru – koje su imale najveće povećanje u državnim rashodima – uz potrošnju na vojsku i sve veći trošak kamata, otežale Varšavi smanjenje deficita.
Za ovu godinu Fitch prognozira da će se zadržati ista razina proračunskog manjka, od oko 6,6 posto. Do 2028. očekuju da bi deficit mogao pasti na 4,0 do 4,5 posto BDP-a.
Javni dug Poljske trebao bi se stabilizirati na oko 65 posto BDP-a do 2028. ili 2029. Bruxelles očekuje da vlade članica Europske unije ciljaju na proračunski manjak koji ne prelazi 3 posto BDP-a, i da obuzdaju javni dug na maksimalno 60 posto BDP-a. S druge strane, dobri rezultati Poljske u vođenju državnih financija i dalje idu u njenu korist, pa je tako dobra bilanca plaćanja s inozemstvom pomogla Poljskoj da zadrži svoj sadašnji rejting i investicijsku ocjenu A -.
“Ne vidimo Poljsku kao zemlju koja bi odjednom mgola odustati od razumnog vođenja gospodarske politike, na duže vremensko razdoblje. A mislim da i tržišta dijele takvo stajalište. Poljska je već desetljećima najbrže rastuće gospodarstvo u Europi, i izgledno je da će nastaviti s rastom,” zaključuje Trajković.
Pročitajte još:
Priljev ukrajinskih izbjeglica je česta politička tema poljske desnice, koja tvrdi da Ukrajinci snižavaju cijenu rada, otimaju poslove domorodačkom stanovništvu, te isisavaju sredstva iz državnog proračuna. U svibnju je na predsjedničkim izborima zabilježen rast popularnosti stranaka krajnje desnice, djelomično na anti-ukrajinskoj retorici.
No, u lipnju su revizorska kuća Deloitte i UNHCR objavili izvještaj u kojem se kvantificirao doprinos Ukrajinaca poljskoj ekonomiji, u kojem stoji da su Ukrajinci koji tamo rade i pokreću tvrtke odgovorni za 2,7 posto cijelog poljskog BDP-a, bez mjerljivog efekta na stope nezaposlenosti ili prosječne plaće.
