Financijsko znanje na visini, “padamo” na štednji i dugoročnom planiranju

Ovog se tjedna od 16. do 22. ožujka obilježava Svjetski tjedan novca, tijekom kojeg će se mnoge organizacije i institucije pozabaviti onim što se pokazalo u životu izuzetno važnim – financijskom pismenošću. Podaci najnovije ankete koju je provela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) upućuju na zabrinutost.

Iako učenici prepoznaju važnost upravljanja novcem i u pravilu iskazuju pozitivan stav prema štednji i odgovornom raspolaganju financijama, njihovo financijsko znanje često ostaje na osnovnoj razini. Osobito je iznenadio podatak da su srednjoškolci pokazali relativno nisku razinu financijskog znanja u razumijevanju složenijih pojmova.

Online anketa provedena je među učenicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a u njoj je sudjelovalo 748 učenika, te više od stotinu učitelja i nastavnika.

Glavni su izvori informacija roditelji i obitelj, a nakon toga škola i izvori na internetu. S obzirom da se stavovi formiraju u kombinaciji formalnog i neformalnog okružja, u Hanfi smatraju da financijska pismenost ne može ostati usputna ili povremena tema, već mora biti kontinuirano i strukturirano prisutna u obrazovnom procesu. I učitelji i nastavnici stava su da bi financijska pismenost trebala postati sastavni dio obrazovnog kurikuluma.

Što se tiče financijskog znanja učitelja i nastavnika oni su pokazali su solidno znanje, koje je usporedivo s općom populacijom. No priznaju, danas je pravi izazov prepoznati sofisticiranu financijsku prevaru.

Inače, podaci ukazuju na to da financijska pismenost u Hrvatskoj kontinuirano raste i prema financijskom znanju smo iznad prosjeka zemalja OECD-a. Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti pokazali su građani Njemačke, a najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije.

No, iako znanja imamo, po ponašanju i dalje zaostajemo za prosjekom razvijenih zemalja OECD-a i na ljestvici smo znatno niže od stanovnika Njemačke: zaostajemo u u štednji i dugoročnom planiranju.

Istraživanje je pokazalo da 70 posto odraslih pažljivo razmatra svoje mogućnosti prije nego što obavi kupnju, dok tek 26 posto odraslih uspoređuje financijske proizvode kod različitih dobavljača. Prije kupnje financijskih usluga i proizvoda tek ih 24 posto zatraži i savjet od neovisnih izvora.

Danas se mladi sve više o financijama informiraju na društvenim mrežama, no pitanje je razmišljaju li kritički o informacijama koje konzumiraju u digitalnom prostoru. Dodatni izazov su financijske prevare, sumnjive ponude i ulaganja koja donose brzu zaradu.

Po digitalnoj pismenosti u Hrvatskoj smo ispod prosjeka zemalja OECD-a: 15 posto odraslih u istraživanju izjavilo je da su bili žrtve barem jedne vrste financijskih prijevara, uključujući phishing, krađu osobnih podataka, investicijske prijevare i neovlaštene transakcije, a upravo su ti ispitanici pokazali minimalne rezultate financijske pismenosti.

Najvišu razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije, a najnižu građani Albanije. Financijsko znanje, a onda i kontinuirano učenje, pokazali su se najbolji prevencijom kada su financijske prevare u pitanju.