Financijska pismenost EU prosječna, Hrvatska iznad prosjeka

Rezultati pokazuju da 18% građana Europske unije pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, 64% srednju razinu, a preostalih 18% nisku razinu. Hrvatska, prema podacima Eurobarometra, bilježi rezultate veće od europskog prosjeka: 20 posto građana pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, 65 posto srednju, dok 16 nisku razinu.

Među državama članicama, pak, postoje velike razlike. U samo četiri države članice više od jedne četvrtine građana ima visoku ocjenu u financijskoj pismenosti (Nizozemska, Švedska, Danska i Slovenija). Rezultati također ukazuju na potrebu da se financijska edukacija usmjeri posebno na žene, mlađe osobe, osobe s nižim primanjima i nižom razinom općeg obrazovanja koje su, u prosjeku, manje financijski pismene od ostalih skupina, objavio je Eurobarometar.

Financijsko znanje

Nizozemska, Danska, Finska i Estonija spadaju među najbolje članice EU kada je riječ o financijskom znanju. Kada govorimo o svim državama članicama EU, većina ispitanika (65%) shvaća utjecaj inflacije i njezine moguće posljedice na kupovnu moć. Opće financijsko znanje je u EU na 50 posto.

Što se tiče razumijevanja rizika ulaganja, 66% ispitanika ispravno povezuje veće povrate s većim rizicima, dok 56% s pravom prepoznaje da je ulaganje u raznolik niz tvrtki vjerojatno manje rizično od ulaganja u samo jednu tvrtku. Konačno, samo 20% ispitanika pokazuje razumijevanje kako kamatne stope utječu na cijene obveznica.

Financijsko ponašanje

Otprilike devet od deset ispitanika diljem EU-a slaže se da, prije nego nešto kupe, razmotre mogu li si to priuštiti. Sličan udio ispitanika slaže se da prate i prate svoje troškove (49% “u potpunosti se slaže” i 43% “donekle se slaže”). Oko sedam od deset ispitanika slaže se da postavljaju dugoročne financijske ciljeve i da ih teže ostvariti (21% “u potpunosti se slaže” i 50% “donekle se slaže”). Financijsko ponašanje u EU je na visokoj razini – preko 65 posto.

Digitalne financijske usluge

Oko 75 posto ispitanika diljem EU-a izjavilo je da im je ugodno koristiti digitalne financijske usluge, poput internetskog bankarstva ili mobilnog plaćanja. Ta je brojka veća od 60% u svim državama članicama, a najveća je u Finskoj (95%). Ipak, kada je riječ o investicijskim savjetima financijskih institucija, koje dobivaju, tek jedan od tri Europljana im vjeruje. Samo 38 % ispitanika u EU-u uvjereno je da je investicijski savjet koji dobivaju od svoje banke, osiguravatelja ili financijskog savjetnika prvenstveno u njihovom najboljem interesu. Razina povjerenja varira među državama članicama: građani iz Finske (59%), Češke (54%), Danske (47%) više vjeruju dobivenim savjetima; puno manje povjerenja imaju građani Cipra (20%), Grčke (21%) i Latvije (24%).

Investicijski fondovi, krediti i kriptovalute

Diljem EU-a, 46% ispitanika odgovorilo je da imaju (ili su u posljednje dvije godine imali) neživotna osiguranja, poput osiguranja kućanstva ili osiguranja automobila; 31% navodi da ima (ili je u posljednje dvije godine imalo) životno osiguranje. Otprilike četvrtina ispitanika (24%) odgovara isto za investicijski proizvod (fondovi, dionice ili obveznice), a 22% za privatni mirovinski ili mirovinski proizvod.

Svaki peti ispitanik odgovara da ima (ili je u posljednje dvije godine imao) hipotekarni ili stambeni kredit, a 14% isto za potrošački kredit. Konačno, 6% je odgovorilo da imaju kriptovalute. Većina ispitanika diljem EU-a smatra se “ne previše sigurnim” (32%) ili “uopće nevjerovatnim” (22%) da će imati dovoljno novca za udoban život tijekom godina svoje mirovine, podaci su Eurobarometra.