Mnoge mlade obitelji u Hrvatskoj na početku zajedničkog života susreću se s gotovo nerješivim problemom: kako osigurati krov nad glavom. Do stambenog kredita ne mogu, jer ne zadovoljavaju kreditne uvjete banaka, a najam na tržištu je preskup, pa se na samostalan život odlučuju u prosjeku kasnije nego u drugim zemljama EU.
S druge strane prema procjenama u Hrvatskoj je trenutačno 600 tisuća praznih stanova. Istovremeno analize za Nacionalnu strategiju stambene politike pokazuju da nedostaje 236 tisuća stambenih jedinica.
Kako bi vlasnike praznih stanova potaknula da ih stave u najam i tako aktivirala “mrtvi kapital” na tržištu, država je osmislila Program priuštivog najma. Prvi koraci već su učinjeni: još su dva tjedna ostala do isteka roka 15. veljače 2026. do kada se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) mogu javiti vlasnici praznih stanova koji su zainteresirani da, uz posredovanje države, dugoročno iznajme stan. Iz APN-a ističu da interesa građana ima.
Vlasnici koji odluče dati nekretninu državi na upravljanje mogu računati na dugoročni najam od tri do deset godina, sigurnost isplate i to, umjesto mjesečnih isplata, u dvije rate.
Koja je računica? Za stan od 54 četvornih metara u Stenjevcu, uz ugovor s državom na četiri godine, mjesečni najam iznosi bi 686,40 eura. To znači da bi ukupno od najma vlasnik dobio 32.947,20 eura, po sklapanju ugovora prima 60 posto tog iznosa, odnosno 19.768,32 eura, što predstavlja snažan inicijalni prihod.
Za znatno veći stan u Splitu od 90 četvornih metara, mjesečni najam bi iznosio 1.098,00 eura. Ukupni prihod za tri godine 39.528,00 eura. Vlasniku bi odmah po sklapanju ugovora na račun “sjelo” 23.716,80 eura (60 posto), dok se preostalih 40 posto isplaćuje nakon polovice trajanja ugovora.,
Ili primjer kuće u Stubičkim Toplicama od 124 četvornih metara, za koju je cijena mjesečnog najma nešto niža – 952,32 eura. Tijekom šest godina ukupni prihod doseže 68.567,04 eura. Od toga vlasnik po potpisu ugovora prima 41.140,22 eura, dok se ostatak isplaćuje kasnije, sukladno ugovoru.
Uz financijsku stimulaciju, država jamči da će stan biti vraćen u istom stanju u kojem je preuzet, a APN preuzima sve administrativne obveze i nadzor nad nekretninom.
Vlasnica agencije za nekretnine Zagrebwest Lana Mihaljinac Knežević istaknula je za Financije.hr da je teško predvidjeti učinak ovog programa, jer se provodi prvi put u Hrvatskoj.
“Trebamo pričekati 15. veljače kad istječe rok za prijavu vlasnika praznih stanova APN-u, kako bismo vidjeli gdje se nalaze stanovi i u kakvom su stanju. Nakon toga će pak trebati vidjeti tko će se prijaviti za unajmljivanje tih nekretnina. Prerano je procjenjivati ishode ovog programa, ali nadam se da će na tržište dovesti barem nešto stanova za priuštivi najam.”, istaknula je Lana Mihaljinac Knežević.
Jer, prijave vlasnika praznih stanova tek su prvi korak ka priuštivom stanovanju. Nakon završetka javnog poziva za vlasnike stambenih nekretnina APN će utvrditi listu raspoloživih, odnosno useljivih stambenih nekretnina po jedinici lokalne samouprave za koju je poziv raspisan.
Ovih dana iščekuje se da će APN raspisati i natječaj za zainteresirane najmoprimce. Veće šanse za ostvarivanje prava na najam imaju mlade obitelji s više djece, nižim prihodima i dugogodišnjim prebivalištem na području na kojem su zainteresirani unajmiti stan.
APN za svakog najmoprimca izrađuje pojedinačni izračun, pa najamnina neće biti jednaka za sve korisnike Programa.
Primjerice, četveročlana obitelj u Zagrebu s primanjima od 2.500 eura na stanovanje ne bi smjela trošiti više od 750 eura. Nakon odbitka prosječnih režija (162,50 eura), njihova cijena najma iznosila bi 587,50 eura.
APN bi, najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupio podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji povećaju neto prihodi za više od 15 posto godišnje, najmoprimac je obvezan APN obavijestiti o novom stanju prihoda u roku od 30 dana od dana povećanja prihoda.
Najmoprimcima bi ovaj program mogao biti zanimljiv jer razliku do procijenjene tržišne cijene najma vlasniku pokriva država iz proračuna. Pritom je važno napomenuti da vlasnici stanova primaju važeću lokalnu medijalnu najamninu, neovisno o iznosu koji najmoprimac plaća kroz priuštivi model.
Pročitajte još:
Aktivacija praznih nekretnina stimulirana je i mjerama porezne politike. Država, uz to, planira do 2030. izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam, a to uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima. Izmjenama Zakona o najmu planira se jačati pravna sigurnost najamnog odnosa.
Iako statistike pokazuju da više od 90 posto stanovništva u Hrvatskoj živi u nekretnini koju i posjeduje, najam bi, uz mjere, treba postati prihvatljiviji izbor mladima, barem u financijskom pogledu.
