Fed gura cijenu zlata, dok tržište reagira na svaki Trumpov potez

Izvor: Pixabay.com

Cijena zlata nastavila je rast drugi dan zaredom, potaknuta blažim tonom američkog Feda i signalima iz Washingtona da bi rat s Iranom mogao završiti bez ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca.

Vrijednost unce nakratko je skočila i do 2,4 posto, dosegnuvši oko 4.560 dolara, prije nego što je dio dobitaka izbrisan. Okidač za rast bio je izvještaj da je američki predsjednik Donald Trump spreman okončati vojnu kampanju protiv Irana čak i ako ključni energetski koridor ostane djelomično zatvoren.

Dodatni poticaj stigao je od predsjednika Feda Jeromea Powella, koji je poručio da su dugoročna inflacijska očekivanja i dalje pod kontrolom, unatoč rastu cijena energije uzrokovanom ratom.

Powell je naglasio da je monetarna politika trenutačno u fazi „čekanja i promatranja“, što je ublažilo očekivanja novih povećanja kamatnih stopa. Posljedično su pali prinosi na američke obveznice, što je povećalo privlačnost zlata kao imovine koja ne nosi kamatu.

Unatoč kratkoročnom rastu, analitičari upozoravaju da tržište još uvijek ne uračunava scenarij gospodarskog usporavanja. Očekivanja smanjenja kamatnih stopa ostaju ograničena, a krivulje prinosa i dalje su relativno strme.

To, prema procjenama tržišnih stručnjaka, znači da bi zlato moglo ostati pod pritiskom, bez snažnijeg i dugotrajnijeg oporavka u kratkom roku.

Geopolitika i dalje ključni faktor

S druge strane, Iran poduzima vlastite korake — od uvođenja naknada za prolaz kroz Hormuški tjesnac do priprema za potencivne napade na brodski promet u Crvenom moru. Napadi na tankere dodatno pojačavaju rizike za globalnu opskrbu energijom.

Istodobno, situacija na Bliskom istoku i dalje je izrazito nestabilna. Dok Washington signalizira mogućnost deeskalacije, paralelno se razmatraju i nove vojne akcije, uključujući napade na ključnu infrastrukturu.

Tržišta trenutačno reagiraju gotovo isključivo na vijesti iz geopolitike. Analitičari upozoravaju da bi eventualni mirovni dogovor mogao dodatno pogurati cijenu zlata, dok bi šira vojna eskalacija, uključujući kopnenu invaziju, mogla imati suprotan efekt.

Rastuće cijene energije i potencijalno zaoštravanje monetarne politike također predstavljaju negativan faktor za zlato, koje ne donosi prinos.

Zbog kombinacije tih pritisaka, zlato je i dalje na putu da mjesec završi s padom od oko 13%, unatoč recentnom oporavku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari