Farmaceutski sektor strahuje da bi lijekovi mogli postati iduća Trumpova meta

Proizvođači lijekova apeliraju na američku vladu Donald Trumpa i dužnosnike Europske unije da se medicinsku robu isključi iz sve većeg transatlantskog trgovinskog rata i novih carina, zbog bojazni da bi moglo doći do velikog rasta cijena lijekova koji se proizvode u Europi na američkom tržištu, od primjerice Wegovya za mršavljenje danskog Novo Nordiska, do lijeka za imunoterapiju Keytruda kojeg proizvodi multinacionalna kompanija Merck.

U kontaktima s američkim dužnosnicima ljudi iz farmaceutske industrije kažu da bi se uvođenjem carina za EU povećali troškovi liječenja i time stvorile barijere za pristup zdravstvenoj skrbi, izvijestio je Reuters u utorak, pozivajući se na niz izvora iz farmaceutske industrije. Neke kompanije pokazuju spremnost na povećanje proizvodnje u SAD-u, i istovremeno traže porezne olakšice i regulatorne izmjene koje bi to olakšale.

“Poručujemo Trumpovoj vladi i Europskoj uniji da će pacijenti platiti cijenu carina,” rekla je upućena osoba iz jedne od europskih farmaceutskih kompanija.

Lideri iz te industrije također se obraćaju dužnosnicima s druge strane Atlantika, u Bruxellesu, gdje apeliraju na EU da ne uzvraća istom mjerom čak i ako Trump odluči uključiti lijekove u trgovinsko ratovanje s Europom. Neki od njih podsjećaju da su lijekovi od životne važnosti bili isključeni iz sankcija uvedenih Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

“Mi kao zemlje Zapada imamo međusobno usko povezane lance opskrbe u ovom sektoru. Prekid tih tokova smanjit će pristup životno važnim lijekovima. To je situacija u kojoj svi gube,” rekao je drugi dužnosnik europske farmaceutske kompanija koji je htio ostati anoniman.

Farmaceutski proizvodi se tradicionalno izuzimaju iz trgovinskih ratova zbog potencijalne štete koju takve mjere mogu dovesti za zdravlje ljudi. Međutim, Trumpova odluka da poveća carine na svu robu iz Kine, uključujući i gotove lijekove i sastojke za njih – kao i početna razmjena carinskih udaraca između SAD-a i EU za čelik i američki viski – potaknuli su bojazan da bi ovaj put lijekovi mogli biti uvršteni na popis. Većina lijekova uvezenih iz Kine ima nisku novčanu vrijednost.

Ali SAD također ovisi o lijekovima koji se djelomično proizvode u Europi, i koji donose stotine milijardi dolara prihoda. Primjerice, Novo Nordisk djelomično proizvodi aktivnu tvar za njihovu injekciju protiv pretilosti Wegovy u Danskoj, dok se Merckov lijek Keytruda ili tretman protiv bora Botox kojeg prodaje AbbVie oba proizvode u Irskoj.

Predsjednik uprave Novo Nordiska, Lars Fruergaard Jorgensen, rekao je ovog mjeseca da će kompanija kratkoročno osjetiti efekte carina, ali i najavio da će proširiti proizvodnju u Americi za lijekove koji se prodaju na tamošnjem tržištu. Novo Nordisk je prošle godine najavio investiciju od 4,1 milijarde dolara za proširenje proizvodnje u Sjevernoj Karolini.

S druge strane, američka vlada, veliki kupac lijekova za programe zdravstvene zaštite kao što su Medicare i Medicaid, mogla bi morati plaćati više cijene nabavke zbog carina. Emily Field, koja se bavi europskim farmaceutskim sektorom u investicijskoj banci Barclays, rekla je da donedavno nije mislila da carine na lijekove predstavljaju ozbiljnu prijetnju – no kaže da ju sada “klijenti neprestano pitaju” o tome.

Izvori iz tog sektora odbijaju komentirati kako se Trumpova vlada postavlja prema tom problemu. Trump je u prošlosti znao najaviti carine, da bi ih kasnije odgodio ili dopustio neke iznimke i izuzeća, pa je nemoguće predvidjeti za kakav pristup će se Bijela kuća odlučiti. Trump je prošlog tjedna na sastanku s irskim premijerom optužio Irsku da privlači farmaceutske kompanije poreznim olakšicama, i zaključio da to doprinosi “velikom deficitu” SAD-a.

Pandemija Covida-19 stavila je u prvi plan ovisnost SAD-a i Europske unije o Kini i Indiji za nabavku aktivnih tvari za proizvodnju ključnih lijekova i bolničke opreme, jer su se vlade širom svijeta morale međusobno natjecati za nabavku materijala koji se upotrebljavaju u cjepivima i za proizvodnju zaštitnoj opremi.

Nakon toga su mnogi veliki proizvođači pokušali razdvojiti lance opskrbe za zapadna i kineska tržišta. Međutim, nije se dosad razmatralo odvajanje proizvodnog lanca između Europe i SAD-a. Američki Eli Lilly nedavno je najavio planove za investiranje najmanje 27 milijardi dolara za četiri nove tvornice u SAD-u, no mnogim drugim proizvođačima bit će teško slično postupiti.

Izgradnja novog proizvodnog pogona u Americi može koštati i do 2 milijarde dolara, i može potrajati 5-10 godina prije nego počne s radom, što uključujuće vrijeme i troškove vezanih za ispunjavanje regulatornih zahtjeva. Menadžer iz jednog od europskih proizvođača rekao je za Reuters i da bi uspostava potpuno američkog proizvodnog procesa značila preusmjeravanje investicijskog kapitala i manja ulaganja u istraživanje i razvoj budućih lijekova.

U petak su počeli i pregovori američke savezne vlade o cijenama lijekova. Taj proces je u Americi prvi put uveden 2022. godine za vrijeme vlade Trumpovog prethodnika Joea Bidena, u sklopu velikog Zakona za smanjenje inflacije (IRA). Tada je vlada ispregovarala velike popuste za 10 ključnih lijekova korištenih u programu državne zdravstvene zaštite.

Ovaj put, Trumpova vlada će krenuti u pregovore za nabavku 15 važnih lijekova, a nove cijene bi trebale stupiti na snagu 2027. godine. Među njima su Novo Nordiskov lijek za dijabetes Ozempic, i sredstvo za mršavljenje Wegovy, kao i drugi lijekovi velikih kompanija koje su se odazvale pregovorima, kao što su Teva, Pfizer i AbbVie.

Danski Novo Nordisk je zahvaljujući golemom uspjehu Ozempica i Wegovya u posljednjih par godina postao najvrednija europska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, od oko 570 milijardi dolara – što je veće od cijelog BDP-a Danske. 2023. godine je Novo Nordisk bio zaslužan za oko polovicu ukupnog rasta danskog BDP-a, a prošle godine je ta kompanija – koja Danskoj zapošljava oko 30.000 ljudi – i bila odgovorna za petinu novostvorenih radnih mjesta.

Novo Nordisk trenutačno razvija novu generaciju lijeka za pretilost nazvan CagriSema, no iako su rezultati zasad obećavajući, poboljšanja nisu zadovoljila tržišna očekivanja. Nakon posljednje objave rezultata kliničkih testiranja prije tjedan dana dionice Novo Nordiska su pale 8 posto, a o d početka godine su u padu oko 6 posto.