FAO: Rasle cijene hrane u veljači

FAO indeks cijena hrane iznosio je prosječno 127,1 bodova u veljači 2025., što je dva boda ili 1,6 posto više od njegove revidirane razine iz siječnja. Dok je indeks cijena mesa ostao stabilan, svi ostali indeksi cijena su porasli, a najznačajniji rast zabilježen je kod šećera, mliječnih proizvoda i biljnih ulja, priopćila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Žitarice su poskupjele za 112,6 bodova, što je za 0,8 bodova ili 0,7 posto više u odnosu na siječanj ali je niže od podataka iz veljače 2024. godine. kada je su bile više za 1,2 boda (1,1 posto).

„Izvozne cijene pšenice porasle su iz mjeseca u mjesec, potaknute smanjenom domaćom zalihom u Ruskoj Federaciji, koja je ograničila izvozne količine i preusmjerila potražnju na druge dobavljače, dodajući pritisak na rast globalnih cijena. Dodatna potpora povećanju cijena došla je od zabrinutosti zbog nepovoljnih uvjeta usjeva u dijelovima Europe, Ruske Federacije i SAD. Svjetske cijene kukuruza nastavile su uzlazni trend u veljači, prvenstveno zbog smanjene sezonske ponude u Brazilu, pogoršanja uvjeta usjeva u Argentini i velike izvozne potražnje za američkim kukuruzom. Od ostalih žitarica, svjetske cijene su također porasle za ječam i sirak. Nasuprot tome, FAO indeks cijena sve vrste riže pao je za 6,8 posto u veljači, budući da su velike izvozne zalihe i slaba uvozna potražnja vršili pritisak na cijene“, navodi se u ovom izvješću.

Biljno ulje, prema ovim podacima bilo je skuplje za tri boda ili dva posto, te je FAO indeks u prosjeku iznosio 156 bodova. Porast indeksa potaknut je višim kotacijama palminog ulja, ulja uljane repice, soje i suncokreta.

„Nakon kratkog pada u siječnju, međunarodne cijene palminog ulja umjereno su se oporavile i zadržale svoje premije u odnosu na konkurentska ulja. Povećanje je u velikoj mjeri potkrijepljeno sezonskim nižim proizvodnjama u zemljama proizvođačima jugoistočne Azije i očekivanjima povećane potražnje industrije biodizela u Indoneziji. U međuvremenu, globalne cijene sojinog ulja porasle su zbog čvrste globalne potražnje, posebice iz prehrambenog sektora. U slučaju ulja od suncokreta i uljane repice, cijene su uglavnom bile podržane zabrinutošću oko mogućeg smanjenja opskrbe u nadolazećim mjesecima“, pokazuje izvješće UN-ove organizacije.

Mliječni proizvodi bilježe značajan rast – i to za 5,7 bodova (četiri posto) u odnosu na siječanj te je FAO indeks iznosio 148,7 bodova u veljači. Veći je i na godišnjoj razini, i to za 23,2 posto više.

„Povećanje je potaknuto višim cijenama svih glavnih mliječnih proizvoda. Cijene sireva na međunarodnom tržištu porasle su treći mjesec zaredom, te su u odnosu na siječanj porasle za 4,7 posto. Porast je potaknut snažnom potražnjom za uvozom, jer je oporavak proizvodnje u Europi neutraliziran sezonskim padom proizvodnje u Oceaniji. Cijene punomasnog mlijeka u prahu također su porasle, za 4,4 posto u odnosu na siječanj, poduprte snažnom potražnjom unatoč stagnaciji proizvodnje u Oceaniji. Međunarodne cijene maslaca su se oporavile, porasle za 5,2 boda (2,6 posto) iz mjeseca u mjesec, budući da se pad proizvodnje mlijeka u Oceaniji, slijedeći sezonske obrasce, poklopio s velikom domaćom i međunarodnom potražnjom. Cijene obranog mlijeka u prahu zabilježile su skroman rast od 1,8 posto na mjesečnoj razini, jer je sezonski veća proizvodnja u Europi kompenzirana padom proizvodnje u Oceaniji“, navodi FAO.

Cijene mesa u suštini ostale su na istoj razini u odnosu na siječanj 2025. godine, te je indeks FAO za ovu namirnicu iznosio 118 bodova, dok je u siječnju bio niži za neznatnih 0,1 bod.

„Međunarodne cijene mesa peradi pale su, potaknute obilnim globalnim zalihama prvenstveno zbog velike izvozne dostupnosti iz Brazila, unatoč kontinuiranim izbijanjima ptičje influence u drugim velikim zemljama proizvođačima. Slično tome, cijene svinjskog mesa su omekšale, pod pritiskom nižih kotacija u Europskoj uniji. Dok su cijene pokazivale znakove stabilizacije, ostale su ispod razina s početka siječnja (prije izbijanja slinavke i šapa) zbog suficita uzrokovanog trgovinskim ograničenjima njemačkog svinjskog mesa. Nasuprot tome, cijene ovčjeg mesa porasle su, poduprte snažnom globalnom potražnjom“, navodi FAO u izvješću za veljaču.

Cijena šećera u prosjeku je veća za 7,3 boda ili 6,6 posto te FAO indeks iznosi 118,5 bodova u veljači, što je nakon tri uzastopna mjesečna pada. Porast svjetskih cijena šećera potaknut je zabrinutošću zbog smanjenih globalnih opskrba u sezoni 2024./25.

Smanjenje moguće proizvodnje u Indiji i zabrinutost zbog utjecaja nedavnog sušnog vremena na nadolazeći urod u Brazilu, što je pogoršalo sezonski učinak, potakli su povećanje cijena, navodi Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).