Referentni indeks svjetskih cijena prehrambenih roba neznatno je niži u rujnu, predvođen smanjenom cijenom šećera i mliječnih proizvoda, navodi se u novom izvješću koje je objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane, odnosno FAO indeks, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza globalno trgovanih prehrambenih roba, u rujnu je u prosjeku iznosio 128,8 bodova, u odnosu na revidiranu razinu od 129,7 bodova u kolovozu. Očitanje iz rujna predstavlja povećanje od 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Indeks cijena žitarica niži je za 0,6 posto u odnosu na kolovoz. Međunarodne cijene pšenice niže su treći mjesec zaredom usred smanjene međunarodne potražnje i potvrde velikih žetvi u ključnim zemljama proizvođačima. Svjetske cijene kukuruza također su niže usred prognoza obilnih zaliha, kao i privremene suspenzije poreza na izvoz žitarica u Argentini. Indeks cijena FAO za svu rižu pao je za 0,5 posto jer su smanjene narudžbe kupaca na Filipinima i u Africi opteretile tržište”, navodi se u izvješću.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda također je niži za 2,6 posto u rujnu. Svjetske kotacije maslaca niže su za sedam posto, dijelom odražavajući pad potražnje za sladoledom na sjevernoj hemisferi i veće izglede za proizvodnju u Oceaniji. Kotacije mlijeka u prahu smanjile su se uglavnom zbog slabije potražnje ključnih uvoznika i jače izvozne konkurencije. Cijene sira pale su samo neznatno.
Indeks cijena biljnog ulja niži je za 0,7 posto u rujnu, jer su niže kotacije palminog i sojinog ulja, dijelom odražavajući snažne zalihe prvog u Maleziji i povećane izvozne ponude potonjeg iz Argentine – više nego nadoknadile porast cijena suncokretovog i ulja uljane repice.
Cijena šećera niža je za 4,1 posto u odnosu na kolovoz i dosegnuo najnižu razinu od ožujka 2021. Pad je uzrokovan većom nego očekivanom proizvodnjom šećera u Brazilu i povoljnim izgledima za žetvu u Indiji i Tajlandu, nakon obilnih monsunskih kiša i proširenih sjetvenih površina.
“FAO indeks cijena mesa, nasuprot tome, porastao je za 0,7 posto u odnosu na revidiranu razinu iz kolovoza i dosegnuo novi rekordni nivo, 6,6 posto više nego godinu ranije. Rast odražava više svjetske cijene goveđeg i ovčjeg mesa, dok su kotacije svinjetine i mesa peradi ostale uglavnom stabilne. Cijene goveđeg mesa popele su se na rekordnu razinu, podržane snažnom potražnjom u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su ograničene domaće zalihe i povoljna razlika u cijenama nastavile poticati uvoz”, navodi se u izvješću ove organizacije.
FAO je u petak također objavio ažurirane prognoze za globalnu proizvodnju žitarica u 2025. godini, s ukupnom proizvodnjom koja se sada procjenjuje na 2 971 milijun tona, što je porast od 3,8 posto u odnosu na prošlogodišnju razinu i najveći godišnji rast od 2013. godine.
Novi Izvještaj o ponudi i potražnji žitarica pripisao je ovo povećanje većim izgledima za proizvodnju svih usjeva. Značajna povećanja očekuju se za pšenicu u Australiji, kukuruz u Sjedinjenim Američkim Državama i rižu u Indiji. Predviđa se da će ukupna svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2025./26. porasti na 2.930 milijuna tona, s obilnim zalihama dostupnim i za ljudsku prehranu i za stočnu hranu.
Pročitajte još:
Predviđa se i da će se globalne zalihe žitarica do kraja sezone 2026. povećati na 900,2 milijuna tona, a svjetske rezerve riže mogle bi dosegnuti rekordnu razinu. Očekuje se da će globalni omjer zaliha i potrošnje žitarica u sezoni 2025./26. ostati praktički nepromijenjen na 30,6 posto, što i dalje ukazuje na ugodne izglede za globalnu ponudu.
Nove prognoze FAO-a ukazuju na godišnji porast međunarodne trgovine žitaricama od 2,5 posto, koja se sada predviđa da će dosegnuti 497,1 milijun tona. Povećanje je posljedica očekivanog značajnog rasta svjetske trgovine pšenicom, dok se očekuje pad međunarodne trgovine rižom zbog niže potražnje azijskih i afričkih zemalja, što odražava dobre lokalne žetve i velike kupnje obavljene 2025. godine.
