Prema prvoj procjeni Eurostata, u studenome prošle godine eurozona je imala višak u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta od 16,4 milijarde eura.
Pritom je izvoz iznosio 248,3 milijarde što je godišnji pad od 1,6 posto.
Uvoz je bio vrijedan 231,9 milijardi eura što je također pad prema istom mjesecu u 2023. godini, ali za jedan posto.
U studenome 2023. trgovinski je višak iznosio 18,2 milijarde eura.
No, u odnosu na listopad prošle godine studeni je donio puno bolji rezultat jer je mjesec ranije višak bio 8,6 milijardi eura.
Za porast su najviše zaslužni proizvodi iz kemijske industrije koji su pridonijeli podebljanju salda u iznosu od 2,6 milijardi eura.
Od siječnja do studenoga eurozona je tako došla do trgovinskog viška od 161,9 milijardi eura i to je osjetan rast u odnosu na 40,9 milijardi eura iz istog razdoblja u 2023.
Za taj je višak ipak puno više zaslužan pad uvoza no rast izvoza. Naime, izvoz je porastao na godišnjoj razini 0,3 posto, a uvoz je pao 4,3 posto.
Vrijednost robne razmjene unutar eurozone pao je u prvih 11 mjeseci lani za 3,4 posto na 2.372,1 milijardi eura prema tom razdoblju godinu ranije.
Pročitajte još:
Ako se pogleda čitava Europska unija, trgovinski višak je u studenome 2024. bio 14,3 milijarde eura, a u prvih 11 mjeseci prošle godine 135,8 milijardi eura naspram 18,3 milijarde eura u istom tom razdoblju prethodne godine.
Glavni su trgovinski partneri Europske unije Sjedinjene Države, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Turska, Norveška, Japan, Južna Koreja, Indija i Brazil.
