Po najnovijem izvještaju Eurostata objavljenom u četvrtak, u 2024. godini se 17,4 posto stanovnika Europske unije smatralo se “subjektivno siromašnima.” – što je poboljšanje u odnosu na 19,1 posto iz 2023. godine.
Indeks subjektivnog siromaštva je statistički pokazatelj koji mjeri kako pojedinci percipiraju vlastitu financijsku i materijalnu situaciju, a izračunava se iz anketa i statističkih podataka o prihodima i životnom standard u svim članicama EU, EFTA-e, kao zemljama kandidatima za članstvo.
Među 27 država EU, Grčka je prošle godine imala daleko najvišu stopu ljudi koji sebe subjektivno doživljavaju kao siromašne (66,8 posto), ispred Bugarske (37,4 posto) i Slovačke (28,7 posto). Hrvatska je zauzela 11. mjesto u poretku, s 19,8 posto ljudi koji misle da su siromašni – jedno mjesto bolje u odnosu na 2023. kad je Hrvatska bila 10.
Na drugom kraju ljestvice, najniže stope su zabilježene u Nizozemskoj i Njemačkoj (po 7,3 posto), te Luksemburgu (8,5 posto). Za cijelu Europsku uniju prosjek je 17,4 posto, dok je u 20 zemalja eurozone prosjek malo viši, 17,6 posto. Prije pet godina, 2020., prosjek EU je bio 19,8.
U pet godina od 2020. do 2024. stopa subjektivno siromašnih najviše je pala u Hrvatskoj, za 13,7 postotna boda (s 33,5 na 19,8 posto), ispred Rumunjske (s 35,8 na 23,8 posto) i Mađarske (s 27,3 na 19,8 posto), dok je u istom razdoblju najveći porast ljudi koji se osjećaju siromašno bio u Danskoj (sa 8,5 na 12,8 posto), Austriji (sa 9,3 na 13,2 posto) i Francuskoj (sa 18,5 na 21,8 posto).
Kad se gledaju različite dobne skupine u EU u 2024. godini stopa subjektivnog siromaštva bila je najviša među mlađima od 18 godina i iznosila je 20,6 posto. Među osobama u dobi od 18 do 64 godina njih 17,3 posto se smatralo siromašnima, dok je to bio slučaj kod 14,9 posto ljudi starijih od 65 godina.
Na razini EU sve dobne skupine su zabilježile pad udjela siromašnih između 2023. i 2024. Najveći pad zabilježen je u dobnoj skupini od 18 do 64 godine za 1,8 postotnih bodova, dok je pad zabilježen i za najmlađu i za najstariju dobnu skupinu iznosio 1,6 postotnih bodova.
Pročitajte još:
Po obrazovnoj strukturi, najviša stopa je među niskoobrazovanim Europljanima (27 posto), zatim onima sa srednjom stručnom spremom (16,5 posto), dok je kod visokoobrazovanih tek 8,5 posto.
U gotovo svim zemljama EU stopa subjektivnog siromaštva je prošle godine bila visa kod žena nego kod muškaraca – na razini cijele EU stopa je bila 17,0 za muškarce i 17,8 posto za žene. Jedina iznimka su Njemačka i Nizozemska, gdje su stope iste za oba spol (7,3 posto).
