Europskim operaterima nedostaje 250 milijardi eura za obnovu elektroenergetske mreže

Prema izvješću konzultantske kuće Boston Consulting Group (BCG), operaterima elektroenergetskog sustava u Europskoj uniji, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu nedostaje oko 250 milijardi eura za idućih pet godina kako bi modernizirali i proširili mrežu.

Događaji kao što su opći nestanak struje u Portugalu i Španjolskoj krajem travnja te prošlotjedni prekid opskrbe strujom u velikom dijelu Češke doprinose zabrinutosti oko otpornosti europskog elektroenergetskog sustava.

Analiza BCG-a se fokusirala na 10 zemalja. Osim Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva, uključeno je bilo osam članica Europske unije, a to su Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Danska i Švedska.

Zastarjelost mreže i povećane ambicije za elektrifikacijom te izgradnja novih pogona na obnovljive izvore znače da europska elektroenergetska infrastruktura zahtijeva ozbiljna ulaganja. Dodatno stvar usložnjava razvoj podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju koji su veliki potrošači struje.

Operatori mreže mogu se djelomično oslanjati na europske fondove te poticaje zemalja članica EU-a, no bez obzira na to pitanje je koliko će moći uspješno odgovoriti na potrebe za modernizacijom i proširenjem infrastrukture.

U idućih pet godina planirane kapitalne investicije 15 operatera mreže iznose 345 milijardi eura. Pretpostavka je da će u tom razdoblju te tvrtke morati isplatiti između 25 i 30 milijardi eura dividendi, a iznos koji će moći generirati iz svog poslovanja se procjenjuje na oko 120 milijardi eura. To onda stvara manjak za investicije od oko 250 milijardi eura.

Tu će razliku trebati pokriti dugom, izlaskom na tržište kapitala, smanjenjem dividendi ili prodajom dijela poslovanja ili imovine.

BCG navodi da Europa u idućih pet godina mora izgraditi više elektroenergetske infrastrukture no što je to činila zadnjih 20 godina.

Bilance su operaterima dosta napregnute, kod mnogih s već povećom razinom duga, a oni operateri koji se nalaze na burzi ne dolaze lako do novoga kapitala na tržištu zbog jake konkurencije.

“Bez brze inovacije načina na koji se financira elektroenergetska mreža u Europi rizik je da se naprave prvorazredni pogoni za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja onda neće moći doći do potrošača zbog toga što mreža ne prati potreban razvojni korak”, ustvrdio je, kako prenosi Reuters, jedan od autora BCG-ove analize Tom Brijs.

Sasvim je jasno da slične probleme kao veliki europski operateri elektroenergetskog sustava ima i Hrvatska. Mreža je zastarjela i sve potkapacitiranija dok postoji snažan interes investitora za izgradnju novih pogona na sunce, vjetar ili geotermalne izvore.

Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), procjena je da bi se u idućih 10 godina u prijenosnu mrežu trebalo uložiti 2,53 milijarde eura, a novac treba osigurati iz europskih fondova, mrežarina i naknada za priključenje na mrežu.

Kazali su i da je do sredine iduće godine za potrebe HOPS-a u kontekstu zelene tranzicije osigurano sufinanciranje iz europskih fondova u iznosu od 235,6 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio novaca treba doći i u okviru europskog energetskog plana REPowerEU.