Europski najveći maloprodajni lanci te oni koji se bave maloprodajom online zatražili su od Europske komisije da obuzda navodno visoke naknade koje zaračunavaju Visa i Mastercard.
Tvrde da takvo ponašanje kartičnih tvrtki šteti konkurentnosti Europske unije (EU) i onemogućava pravo tržišno natjecanje među samim kartičnim kućama.
Visa i Mastercard, obje američke tvrtke, dominiraju tržištem kartica za plaćanje, a maloprodajni lanci se žale ne samo na visinu naknada već i na njihovu netransparentnost. Te dvije kartične kuće procesuiraju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni.
Takvi prigovori prodajnih kuća su naveli EU da razmotri alternative za smanjenje ovisnosti o američkim pružateljima platnih usluga, a jedna je digitalni euro. No, kod digitalnog eura problem je spor zakonodavni proces kojim bi se regulirala uporaba digitalnih valuta.
“Međunarodne kartične sheme (ICS) su mogle povećati naknade bez regulatornog nadzora i bez postojanja konkurencije. Također su svoj sustav pravila i naknada učinile tako složenim i nejasnim da korisnici ne mogu razumjeti, a kamoli preispitati, što i zašto plaćaju”, navode europski maloprodajni lanci u pismu Bruxellesu u koje je uvid imao Reuters.
ICS je termin koji označava platnu mrežu povezanu s određenim platnim karticama.
U pismu se navodi jedno izvješće iz prošle godine u kojemu je objašnjeno da su naknade kartičnih kuća povećane 33,9 posto između 2018. i 2022., dakle 7,6 posto godišnje u prosjeku i ne računajući povećanja zbog inflacije, no pritom nije došlo do odgovarajućeg poboljšanja usluga za europske trgovce i potrošače.
Visa je objavila da njezine naknade odražavaju vrijednost usluga financijskim institucijama, trgovcima i potrošačima u Europi.
“To uključuje iznimno visoku razinu zaštite od prevara, gotovo savršenu operativnu funkcionalnost i pouzdanost te široku paletu inovativnih proizvoda i usluga koji zadovoljavaju potrebe potrošača i trgovaca”, izjavio je glasnogovornik Vise.
Mastercard nije odgovorio na upit za komentar.
Pismo su trgovci uputili izvršnoj dopredsjednici Europske komisije Teresi Riberi koja se bavi zaštitom tržišnog natjecanja, zatim povjerenici za financijske usluge Mariji Luis Albuquerque te povjereniku za ekonomska pitanja Valdisu Dombrovskisu.
Potpisnici su više lobističkih skupina koje uključuju lance kao što su Aldi, Amazon, Carrefour, eBay, H&M, Ikea, Intersport, Marks&Spencer, Worldline, Nexi ili Teya.
Od Bruxellesa se zapravo traži da preispita i preoblikuje pravila nametanjem cjenovne kontrole kod naknada, podizanjem transparentnosti i uvođenjem odgovarajućih alata za nadzor postupaka ICS-a.
Prema podacima koje je ove godine objavila Europska središnja banka, na međunarodne platne mreže je u 2022. otpadao 61 posto kartičnih transakcija u eurozoni, a u 2023. kartična plaćanja su bila dominantan oblik elektronskih plaćanja s udjelom od 54 posto svih negotovinskih plaćanja.
U EU postoji tek devet aktivnih nacionalnih kartičnih shema i to svaka u po jednoj zemlji članici.
U eurozoni 13 zemalja se potpuno oslanja na međunarodne platne mreže.
U Hrvatskoj od međunarodnih kartičnih kuća koriste se Visa, Mastercard i Diners.
Kako je vidljivo iz podataka Hrvatske narodne banke za 2023. godinu, u Hrvatskoj je od 3,85 milijuna stanovnika 3,57 milijuna imalo platne kartice, odnosno 93 posto je imalo barem jednu. Samo debitne platne kartice imalo je 63 posto stanovnika. Ukupno je u uporabi bilo 8,04 milijuna platnih kartica.
Pročitajte još:
Drugim riječima, broj debitnih platnih kartica po stanovniku bio je 1,42 kartice, a kreditnih 0,42. Zanimljivo je da je 60 tisuća korisnika imalo čak pet ili više platnih kartica.
Platne kartice je izdavala čak 21 institucija od čega je 19 kreditnih, odnosno banaka, a dvije su institucije za elektronički novac.
U uporabi su najviše upravo Visa i Mastercard kartice koje izdaju praktično sve ključne banke, dok Diners izdaje samo Erste banka uz matičnu kuću Diners Club International.
