Mnoge europske vlade se suočavaju s podosta ekonomskih poteškoća, od proračunskih ograničenja do slabašnog rasta, mogućih trgovinskih komplikacija te potrebe da se pojača izdvajanje za obranu, ali i za sve stariju populaciju.
U takvom ozračju logično je da postoji natjecanje oko toga koja će zemlja biti što atraktivnija za privlačenje ulaganja i bogatih pojedinaca što onda posredno puni i državne proračune kroz poreze i potrošnju.
Euronews je izdvojio primjere nekoliko država koje se odlikuju nekim specifičnim potezima za potencijalne strane ulagače kao što su Italija, Švicarska i Portugal.
Primjerice, Italija je poznata po jedinstvenoj poreznoj stopi koja omogućava bogatim pojedincima da plaćaju fiksni iznos na sav prihod iz inozemstva neovisno o iznosu. Taj je godišnji iznos nedavno povećan na 200 tisuća eura s ranijih 100 tisuća eura.
Ta je pogodnost dostupna na razdoblje od 15 godina i to samo za one koji nisu bili talijanski porezni rezidenti barem devet od zadnjih 10 godina.
Istodobno, Italija ima dosta visoku stopu poreza na kapitalnu dobit od 26 posto te korporativnog poreza od 27,8 posto, pa je stoga imućnijim strancima zanimljivo iskoristiti porezni poticaj koji im se nudi.
“Kada je iznos oporezivanja bio 100 tisuća eura jedan od mojih klijenata mi je rekao da je to novac koji svake godina plaća svom računovođi”, izjavio je porezni i imigracijski savjetnik David Lesperance.
Švicarska također ima sličnu shemu jedinstvenog iznosa premda su prošle godine tamošnje vlasti rekle da manje od 0,1 posto poreznih obveznika obvezu plaća na taj način.
Iako jedinstveni iznos može biti zanimljivi za superbogate, švicarska je država odredila i minimalnu poreznu bazu. To je vrijednost godišnjeg najma ili vrijednost najma vlastite nekretnine pomnožena sa sedam, a taj prag mora biti jednak ili veći od 429.100 švicarskih franaka (455 tisuća eura). Pojedine regije mogu povećati taj iznos.
Za oporezivanje na taj način osoba ne smije imati švicarsko državljanstvo i uvjet je da dolazi živjeti u Švicarsku prvi put ili nakon 10 ili više godina izbivanja. Korisnici ne smiju biti zaposleni ili voditi posao u Švicarskoj.
Porezne povlastice su bile kontroverzna tema u Portugalu zbog rasta troškova života koji su djelomično bili posljedica dolaska bogatih stranaca.
“Portugal ima režim koji dopušta život u Portugalu na razdoblje do 10 godina, a da se ne plaća visoki porez na dohodak iz inozemstva”, rekao je porezni odvjetnik Gregory Goossens.
To je posebice privuklo umirovljenike koji onda ne moraju platiti porez na mirovinu iz inozemstva.
Za one koji stvaraju dohodak u Portugalu pojedine su djelatnosti oporezovane povoljnom stopom od 20 posto.
Finska i Švedska su uočile da je znatan dio njihovih državljana zbog takvih pogodnosti odlučio preseliti u Portugal, pa su od Lisabona zatražili reviziju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi ipak mogli oporezovati mirovine onih koji su odselili.
Portugal je, kako bi odgovorio na pritiske, odlučio sada porezne povlastice rezervirati za obrazovane ljude koji mogu stvarno doprinijeti portugalskom gospodarstvu, kaže Goossens. Tako visokokvalificirani pojedinci mogu osigurati porez na dohodak od 20 posto na 10 godina zajedno s poreznim olakšicama na određene izvore prihoda iz inozemstva. Strane mirovine su isključene iz tih poreznih iznimki, što znači da se oporezuju standardnim stopama.
Jedan od načina na koji u zemljama EU-a bogati pojedinci mogu uživati niže stope su takozvane tvrtke ljuske (engl. shell company) koje nemaju aktivno poslovanje.
Takav način smanjivanja poreza posebno je zanimljiv u zemljama gdje je stopa korporativnog poreza niska kao što su Irska i Cipar s 12,5 posto, Bugarska s 10 posto te Mađarska s devet posto.
Premda Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s državama članicama radi na uvođenju globalne minimalne stope korporativnog poreza od 15 posto, to bi se primjenjivalo na tvrtke koje zarađuju više od 750 milijuna eura godišnje.
U svakom slučaju, ono što bogati pojedinci i ulagači razmatraju za dolazak u neku zemlju uključuje porez na osobnu imovinu, korporativni porez, poreze na kapitalnu dobit, naslijeđe te bogatstvo, kao i troškove socijalnog osiguranja.
Stanje iz svibnja ove godine govori da u EU porez na kapitalnu dobit varira od nula posto u nekim zemljama do 42 posto u Danskoj. On je nula posto u Grčkoj, Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj i Belgiji, a također i u Švicarskoj.
U Hrvatskoj je 12 posto.
Visok je također u Nizozemskoj stopom od 36 posto te Francuskoj s 34 posto.
Njemačka ima stopu od 26,4 posto, a Španjolska 30 posto.
Korporativni porez varira između spomenutih devet posto u Mađarskoj i 30,5 posto u Portugalu, a u Hrvatskoj je 18 posto.
Pročitajte još:
U Sloveniji je 22 posto, a što se velikih EU gospodarstava tiče najniži je u Španjolskoj s 25 posto.
Slijedi Francuska s 25,8 posto, Italija s 27,8 posto te Njemačka s 29,9 posto.
