Europska unija usvojila popis strateških projekata za sirovine: Kasnije će donijeti odluku o srpskom litiju

Komisija je po prvi put usvojila popis od 47 strateških projekata za jačanje domaćih kapaciteta strateških sirovina, što će zauzvrat ojačati europski lanac vrijednosti sirovina i diverzificirati izvore opskrbe. Novi strateški projekti predstavljaju važnu prekretnicu u provedbi Uredbe o kritičnim sirovinama (CRMA), čiji je cilj osigurati da europska proizvodnja, prerada i recikliranje strateških sirovina zadovolje 10%, 40% i 25% potražnje EU-a do 2030. godine. Pomažući Europi da ispuni ove ciljeve, novi strateški projekti značajno doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji, dok istovremeno podržavaju europsku obrambenu i zrakoplovnu industriju, stoji u priopćenju Europske komisije objavljeno u utorak.

Ovih 47 novih strateških projekata smješteno je u 13 država članica EU-a: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumunjskoj. Oni pokrivaju jedan ili više segmenata lanca vrijednosti sirovina, pri čemu 25 projekata uključuje aktivnosti vađenja, 24 preradu, 10 reciklažu, a 2 zamjenu sirovina. Strateški projekti obuhvaćaju 14 od 17 strateških sirovina navedenih u Uredbi o kritičnim sirovinama, uključujući brojne projekte vezane uz litij (22 projekta), nikal (12 projekata), kobalt (10 projekata), mangan (7 projekata) i grafit (11 projekata), koji će posebno koristiti lancu vrijednosti sirovina za baterije u EU-u. Ovi projekti osigurat će da EU u potpunosti ispuni ciljeve za vađenje, preradu i recikliranje litija i kobalta do 2030. godine, dok će se također ostvariti značajan napredak u pogledu grafita, nikla i mangana.

Osim toga, drugi strateški projekti koji uključuju magnezij (1 projekt) i volfram (3 projekta) doprinijet će otpornosti europske obrambene industrije, koja ovisi o korištenju tih materijala.

Ovi su projekti odabrani jer doprinose sigurnoj opskrbi EU-a strateškim sirovinama, pridržavaju se ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterija te su tehnički izvedivi. Osim toga, odabrani projekti pokazali su jasne prekogranične koristi za EU.

Za početak rada, 47 strateških projekata zahtijeva ukupnu kapitalnu investiciju od 22,5 milijardi eura. Ovi projekti imat će koristi od koordinirane podrške Komisije, država članica i financijskih institucija kako bi postali operativni, posebno u pogledu pristupa financiranju i povezivanja s relevantnim kupcima. Također će imati koristi od pojednostavljenih postupaka izdavanja dozvola, kako bi se osigurala predvidljivost za promotore projekata uz očuvanje ekoloških, društvenih i upravljačkih standarda.

U skladu s Uredbom o kritičnim sirovinama, postupak izdavanja dozvola neće trajati dulje od 27 mjeseci za projekte vađenja i 15 mjeseci za ostale projekte. Trenutno takvi postupci mogu trajati od pet do deset godina.

Uredba o kritičnim sirovinama (CRMA) stupila je na snagu 23. svibnja 2024. Isti je dan Komisija objavila poziv za podnošenje prijedloga za priznavanje projekata kao strateških, s krajnjim rokom 22. kolovoza 2024. Prijave koje su smatrane potpunima procijenila je Komisija uz podršku vanjskih stručnjaka kako bi se provjerilo ispunjavaju li relevantne kriterije iz Uredbe.

Na temelju ove procjene, Komisija je odabrala popis projekata za vađenje, preradu, reciklažu ili zamjenu strateških sirovina. Komisija se savjetovala s Odborom za kritične sirovine, koji se sastoji od predstavnika država članica i Europskog parlamenta (kao promatrača), kako bi raspravili i usvojili mišljenje o popisu strateških projekata 20. veljače 2025. i 12. ožujka 2025.

Komisija je također zaprimila prijave za projekte smještene u trećim zemljama. Odluka o mogućem odabiru takvih projekata bit će donesena kasnije.