Loša gospodarska situacija u Njemačkoj i još devet zemalja Europske unije mogla bi imati negativne posljedice na cijeli blok, upozorila je Europska komisija. Makroekonomske neravnoteže u tim zemljama izazvale su zabrinutost u takozvanom Izvješću o mehanizmu upozoravanja (Alert Mechanism Report) Komisije te će biti dublje analizirane.
Uz Njemačku, koja se već dugo smatra vodećim europskim gospodarstvom, kroz dublju analizu Komisije u 2025. godini proći će Cipar, Grčka, Italija, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Nizozemska.
“EU se suočava s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji ugrožavaju naš dugoročni prosperitet”, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, upozorivši da je “potrebna hitna akcija”.
Neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela je svoj danak, stoji u priopćenju Komisije.
Cilj izvješća EK je rano otkrivanje i rješavanje takvih problema, navodi Hina. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir uključuju stopu nezaposlenosti, razine duga, kreditne tokove i cijene nekretnina. Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU, primjerice visoki deficit tekućeg računa ili nekretninski balon, mogu imati učinke prelijevanja na druge države članice.
Stanje u Hrvatskoj se poboljšalo u odnosu na 2023.
U Hrvatskoj visoka temelja inflacija izaziva zabrinutost oko troškovne konkurentnosti, dok cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti i pokazuju znakove precijenjenosti; međutim, makroekonomski rizici čine se ograničenima.
Troškovi rada snažno su porasli u 2023. kada je temeljna inflacija bila među najvišima u eurozoni te su ostali trajno visoki.
Državni deficit donekle se povećava, ali predviđa se daljnje smanjenje državnog duga zbog nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Realni rast BDP-a u 2023. dosegnuo je 3,3 posto, a predviđa se da će u 2024. rasti 3,6 a idućoj godini 3,3 posto.
Ukupna i temeljna inflacija bile su među najvišima u eurozoni u 2023., s 8,4 odnosno 8,8 posto. Ukupna inflacija je ublažena i iznosi blizu tri posto u trećem tromjesečju 2024., što je i dalje iznad prosjeka eurozone. U 2024. bi prema predviđanjima trebala iznositi četiri posto.
Pročitajte još:
Temeljna inflacija je i dalje visoka i iznad prosjeka eurozone, no razlika je značajna u usporedbi s 2023. godinom. Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i u 2023. je iznosila 6,1 posto, a očekuje se da će se ove i iduće godine smanjiti na oko pet posto.
Pregled rezultata za Hrvatsku ukazuje da su četiri pokazatelja iznad indikativnih pragova iz 2023. troškovi rada, cijene nekretnina, državni dug i realni efektivni valutni tečaj.
