Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u utorak novi zajednički financijski instrument iz kojeg bi se trebala platiti povećana vojna potrošnja Europske unije.
Predložila je da se državama članicama EU dopusti više fiskalnog prostora za investicije u obranu kako bi izbjegle mjere prekomjernog deficita, kao i odobrenje ukupno 150 milijardi eura zajmova u narednih pet godina za takva ulaganja.
U razgovoru s novinarima predstavila je plan nazvan Rearm Europe, koji u petogodišnjem razdoblju predviđa izdvajanje 750 milijardi eura za vojsku. Kako navodi Politico, Von der Leyen je taj prijedlog iznijela u pismu poslanom vladama svih 27 država članica u utorak ujutro.
Njena reakcija stiže samo nekoliko sati nakon što je Trump odlučio stopirati svu američku vojnu pomoć Ukrajini, i nakon fijaska u petak kad se sastanak u Bijeloj kući američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira zelenskog pretvorio u svađu.
Očekuje se da će sad 27 veleposlanika država članica EU u Bruxellesu na sastanku kasnije tijekom dana iznijeti svoja mišljenja o njenom prijedlogu. Za četvrtak je zakazan novi summit čelnika EU na kojem bi se plan onda mogao ekspresno odobriti.
“Europa je spremna znatno povećati svoja izdvajanja za obranu, kao odgovor na kratkoročnu potrebu hitnog pružanja podrške Ukrajini, ali također i kao odgovor na dugoročnu potrebu preuzimanja veće odgovornosti za europsku sigurnost,” rekla je Von der Leyen novinarima, u komentaru iz kojeg se može iščitati očekivano udaljavanje europskih država od NATO saveza kojeg se pod Trumpom sve manje doživljava kao pouzdanog partnera i koji se sve više distancira od Ukrajine i od Europe.
Von der Leyen i Europska komisija, koja nadzire javnu potrošnju svih država članica, najavila je da će aktivirati klauzulu po kojoj se troškovi za vojsku i obranu neće računati u mehanizamu kojim EU kažnjava članice koje krše stroga europska ograničenja deficita.
Po pravilima EU državni deficit bilo koje članice ne bi smio prelaziti 3 posto BDP-a. Ako se to dogodi, ona ulazi u tzv. procedutu prekomjernog deficita, i primorana je smanjivati preveliki manjak za 0,5 posto godišnje. U lipnju prošle godine Europska komisija je rekla da su stečeni uvjeti za pokretanje takve procedure protiv sedam članica EU – Belgije, Francuske, Italije, Mađarske, Malte, Poljske i Slovačke.
Zasad je nejasno hoće li biti postavljeni bilo kakvi uvjeti za vojnu potrošnju kako bi se spriječilo da već visoko zadužene zemlje ne uđu u još veće dugove. Ministri financija država članica EU bi se trebali okupiti na planiranom sastankupočetkom sljedećeg tjedna, i za očekivati je da će se na njemu raspravljati o ovom prijedlogu.
U sklopu plana se nude i povoljni krediti državama koje žele povećati vojnu potrošnju. Novi instrument, težak 150 milijardi eura godišnje, bio bi namijenjen za nabavku svih vrsta vojne opreme, uključujući topništvo, rakete, streljivo, i bespilotne letjelice. Tim novcem se također može financirati i slanje vojne pomoći Ukrajini.
Druga nejasnoća jest što se još uvijek ne zna otkud bi taj novac trebao doći. Izgledno je da će se ta izdvajanja najvjerojatnije djelomično financirati sa 93 milijarde eura neiskorištenih sredstava iz fonda za oporavak nakon pandemije Covid-19 koji je pokrenut 2021. To bi i politički bilo elegantno rješenje jer bi se odobrenje za prenamjenu tog novca moglo dobiti natpolovičnom većinom glasova država članice, tj. ne bi bilo potrebno postići jednoglasni stav.
Europska komisija također želi privući i što više privatnih ulagača u vojni sektor, a već dugo vremena se priča i o potrebi da Europska investicijska banka (EIB) omogući veće iznose kredita za obranu i vojne projekte
Najnovija najava stiže nakon što je Trump odlučio prekinuti vojnu pomoć Ukrajini, i to nakon propalog pokušaja da Ukrajina potpiše sporazum o američkoj eksploataciji rudnog bogatstva vrijednog 500 milijardi dolara.
SAD u sporazumu nije ponudio nikakve sigurnosne garancije Ukrajini, dok Trump i dalje tvrdi da je SAD na Ukrajinu potrošio 350 milijardi dolara kroz razne vrste pomoći – iako je po kongresnim dokumentima i istraživanjima američkih medija iznos bio oko 180 milijardi eura između 2022. i 2024., od čega jedan dio namijenjen Ukrajini nije još ni potrošen.
Pročitajte još:
U zadnih nekoliko dana niz europskih zemalja je pojedinačno najavilo slanje nove pomoći Ukrajini. Velika Britanija je primjerice najavila potrošnju 1,6 milijardi funti za kupnju 5,000 raketa za protuzračnu obranu, Španjolska je najavila slanje vojne opreme vrijedne milijardu eura, a Kanada je obećala slanje 25 oklopnih vozila i simulatore leta za trening ukrajinskih pilota F-16 borbenih aviona.
U planovima je i formiranje tzv. “koalicije voljnih” – europskih i NATO zemalja koje su spremne poslati mirotvorce u Ukrajinu nakon što se postigne mirovni sporazum između Kijeva i Moskve. Zasad su spremnost za slanje takvih postrojbi potvrdile vlade Kanade, Francuske i Velike Britanije.
