Europska energetska mreža ne može pratiti procvat obnovljivih izvora energije. Koja će zemlja najviše patiti?

Modernizacija ‘nedovoljne’ europske mreže je hitno pitanje za energetsku sigurnost kontinenta. Uska grla uzrokovana zastarjelom europskom energetskom mrežom dovode u opasnost više od 120 GW očekivanih obnovljivih izvora energije.

Planirani projekti čiste energije koji se koriste za napajanje milijuna kućanstava u 20 zemalja EU mogli bi “zastati”, upozorava novo izvješće energetskog think tanka Ember.

Analiza je pokazala da svaki drugi operator mreže ima „nedovoljan kapacitet mreže“ za spajanje budućih projekata vjetroelektrana i solarnih panela na mrežu; uključujući solarne panele na krovovima. Stručnjaci su prepreke brzom uvođenju obnovljivih izvora energije opisali kao “hitno pitanje” usred rata protiv Irana, koji je doveo do naglog porasta cijena nafte i plina.

„S obzirom na nagli rast cijena električne energije, europske mreže ključni su čimbenik u utrci za instaliranje obnovljivih izvora energije koji bi zamijenili uvozna fosilna goriva i zaštitili kućanstva od nestabilnih cijena“, kaže Elisabeth Cremona, energetska analitičarka u tvrtki Ember. „Uska grla u mreži više nisu samo tehnički problem. Ona predstavljaju sigurnosni rizik.“

Koje će europske zemlje najviše patiti?

Izvješće je pokazalo da se najteža ograničenja nalaze u Austriji, Bugarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj. Međutim, vrijedi napomenuti da nekoliko velikih elektroenergetskih sustava poput Njemačke i Italije ne objavljuje podatke o kapacitetu mreže, što znači da bi problem mogao biti puno veći nego što se analitičari boje.

Izvješće upozorava da barijere u mreži utječu i na velike projekte obnovljivih izvora energije i na instalacije u kućanstvima. U 17 zemalja koje prijavljuju svoje mrežne kapacitete, više od dvije trećine novih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana planiranih do 2030. trenutno je u opasnosti.

Nedovoljan kapacitet mreže mogao bi također odgoditi 16 GW krovnih solarnih instalacija , što bi utjecalo na više od 1,5 milijuna kućanstava diljem Europe. Za kontekst, elektrana kapaciteta 1 GW mogla bi napajati otprilike 876 000 kućanstava tijekom jedne godine, ako troše prosječno 10 000 kWh električne energije godišnje.

Analiza je također otkrila da su neke od europskih mreža dobro pozicionirane kako bi zadovoljile novu potražnju za električnom energijom iz elektrifikacije kućanstava.

Šest od osam zemalja koje su podnijele izvješće ima dovoljan kapacitet mreže za spajanje nove toplinske pumpe do jedne trećine kućanstava. Međutim, Poljska i Španjolska suočile bi se s velikim ograničenjima jer je kapacitet distribucijske mreže za novu potražnju ograničen.

„Nakon energetske krize 2022. godine, ulaganja u solarne panele na krovovima su naglo porasla jer su kućanstva tražila zaštitu od nestabilnih cijena energije“, kaže Cremona.

„Kako zemlje ponovno vide hitnost zamjene uvoznih fosilnih goriva domaćim obnovljivim izvorima energije, ne možemo si priuštiti da nam mreže smetaju.“

Zašto je europska mreža nedovoljna?

Ulaganja u europsku elektroenergetsku mrežu porasla su za gotovo 50 posto u posljednjih pet godina na 70 milijardi eura godišnje. Međutim, stručnjaci tvrde da je to još uvijek nedovoljno za uklanjanje uskih grla.

Izvješće tvrtke Aurora Energy Research iz 2025. godine pokazalo je da su troškovi upravljanja zagušenjem u Europi u 2024. godini dosegli gotovo 9 milijardi eura, dok je 72 TWH pretežno obnovljive energije smanjeno zbog uskih grla. To je ekvivalentno godišnjoj potrošnji električne energije u Austriji.

Europska mreža izvorno je izgrađena oko ugljena, a kasnije plina koji obično radi iz centralno smještenih elektrana. Međutim, zelena energija poput vjetra i sunca obično se nalazi u udaljenim područjima, što znači da Europa sada mora pronaći učinkovit način prijenosa proizvedene električne energije do kućanstava i poduzeća.

Hoće li niže cijene energije pomoći u popravljanju mreže?

To znači da nekoliko europskih zemalja proizvodi više obnovljive energije nego što mreža može podnijeti, što znači da često plaćaju za gašenje vjetroturbina (smanjenje proizvodnje) i vraćaju se zagađujućim fosilnim gorivima. Ujedinjeno Kraljevstvo predstavilo je probni projekt za rješavanje ovog problema, opskrbljujući domove sniženom ili besplatnom električnom energijom tijekom vjetrovitih dana, umjesto gašenja turbina.

To slijedi nakon sve većih kritika da je Britanija prošle godine potrošila nevjerojatnih 1,47 milijardi funti (otprilike 1,67 milijardi eura) na gašenje turbina i plaćanje plinskih postrojenja za uključivanje. Greg Jackson, izvršni direktor energetske tvrtke Octopus Energy, tvrdi da probni program mora postati trajan kako bi potrošači imali povjerenja u ulaganje u elektrifikaciju.

„Trajne promjene značile bi da biste mogli kupiti električni automobil, toplinsku pumpu ili baterije za korištenje energije kada je jeftina“, kaže Jackson. „Sve bi to promijenilo potražnju puno učinkovitije nego što ćemo vidjeti u bilo kojem pokusu.“