Španjolski Inditex, vlasnik globalno popularnog brenda brze mode Zara, početkom ovog mjeseca je izvijestio o rastu prodaje od 10,6 posto godišnje u studenom – u razdoblju koje uključuje i jedan od najprometnijih dana u godini, tzv. Black Friday.
Rezultati Inditexa, kojeg financijska tržišta gledaju kao pokazatelja za poslovanje cijelog sektora brze mode, pružaju prvi uvid analitičarima u pitanje kako su trgovci u tom segmentu prošli u glavno vrijeme sezonskih popusta, i ukazuju na dobar ulazak u sam kraj godine.
Nakon objave rezultata dionice Inditexa su početkom mjeseca skočile s 49 eura na blizu 54,8 eura, gdje su se i zadržale do danas – u petak se njima trgovalo po cijeni od 55,5 eura, što označava rast od 10,2 posto od početka godine.
U trećem fiskalnom kvartalu, kojeg Inditex računa od kolovoza do listopada, grupacija Inditex je također imala dobre rezultate, uz rast prodaje od 8,4 posto, koja je dosegnula 9,8 milijardi eura – također više od očekivanja analitičara koji su prognozirali 9,69 milijardi.
Inditex nije objavio podatke o prodaji po pojedinim tržištima, no neki analitičari pripisuju dobre brojke snažnom zamahu španjolske ekonomije, gdje domaći Inditex inače ostvaruje oko 20 posto ukupnih prihoda. “Španjolskoj ide fenomenalno, španjolsko gospodarstvo funkcionira, i ljudi tamo kupuju više odjeće”, rekao je za Reuters analitičar Bernsteina William Woods.
Širom Europe potražnja potrošača za robom brze mode u posljednje vrijeme slabi, jer se kupci sve više umjesto modnim trgovinama za nabavku odjeće okreću prema jeftinim internetskim platformama kao što je kineski Shein. Međutim, Inditex je unatoč lošim vremenima za cijelu domaću tekstilnu industriju postigao bolje rezultate nego primjerice nijihov najveći europski konkurent, švedski lanac H&M, koji u prosjeku nudi nešto niže cijene.
U SAD-u, za Inditex drugom najvećem tržištu nakon Španjolske, kompanija još uvijek vidi protor za rast, pa su tako početkom mjeseca najavili pokretanje prodaje njihovog brenda Bershka na američkom tržištu, počevši s dvije trgovine na području Miamija koje će se otvoriti sljedeće godine.
Inditex, inače najveća svjetska kompanija brze mode koja u potrtfelju osim Zare ima I brendove kao što su Massimo Dutti, Bershka, Pull&Bear, Oysho i Stradivarius, uspjela je ostvariti dobar rast u razdoblju od kolovoza do listopada, unatoč neuobičajeno toplim vremenskim prilikama u većem dijelu Europe, što je logično smanjilo prodaju skupljih jesenskih i zimskih predmeta poput jakni i kaputa.
Bruto dobit je u tom tromjesečju rasla za 6,2 posto, na 6,1 milijardu eura, dok je bruto marža bila 62,2 posto – također rast u odnosu na prvih šest mjeseci godine kad je bila 58,3 posto. Dionice Inditexa su rasle protekle tri godine, kad je došlo do usporavanja jer su ulagači bili zabrinuti zbog usporavanja prodaje.
Ipak, uprava Inditexa u posljednje vrijeme pokušava pružiti premium iskustvo šopinga u njihovim trgovinama, i u tom repozicioniranju zatvaraju manje trgovine i zamjenjuju ih manjem brojem većih, tzv. flagship trgovina, koje u prosjeku ostvaruju bolji promet. Kompanija po cijelom svijetu ima nešto više od 5.500 trgovina.
Švedski H&M je u rujnu također izvijestio o neočekivano dobroj prodaji u trećem kvartalu godine, iako je predsjednik uprave Daniel Erver tada upozorio da bi američke carine mogle u narednim mjesecima sniziti prodaju na tom za H&M važnom tržištu.
Ta druga najveća kompanija za odjeću uvrštena na burzu ove godine je imala rast dionice od 20,9 posto, blizu posljednjeg vrhunca otprije godinu i pol dana. Novi prvi čovjek kompanije Daniel Erver preuzeo je čelno mjesto u siječnju 2024. i pokrenuo novu strategiju privlačenja kupaca modernijim stilom odjeće, povezivanjem s pop zvijezdama i unaprijeđivanjem imidža brenda.
U rujnu je H&M priredio i svoju prvu modnu reviju nakon 2018., na početku londonskog Fashion Weeka. I čini se da se ta strategija promjena imidža isplatila, jer je nakon dva kvartala pada zarade krajem 2024. i početkom 2025. u razdoblju od lipnja do kolovoza naglo došlo do rasta operativne dobiti od 40 posto godišnje, dok su prihodi u tom kvartalu skočili na 4,9 milijardi švedskih kruna (450 milijuna eura), u odnosu na 3,5 milijardi u istom kvartalu 2024.
Inditexova strategija fokusiranja na gašenje manjih trgovina i otvaranje grandioznih flagship trgovina, kao i H&M-ova strategija promjene imidža brenda odražavaju borbu cijelog sektora protiv internetske konkurencije s jeftinom robom, kao što su kineske aplikacije Shein ili Temu.
U SAD-u je poticaj tradicionalnim trgovcima brze mode pružilo ukidanje de minimis odredbe koja je omogućavala bescarinski tretman pošiljki iz inozemstva male vrijednosti. Kupci globalno popularnog Sheina – koji nudi odjevne predmete po dramatično niskim cijenama – su naručivali milijune takvih paketa godišnje, što je Shein pretvorilo u globalnog diva u e-commerce sektoru.
Shein sam ništa ne proizvodi u svojim pogonima, već funcionira kao platforma koja spaja proizvođače u jeftinim zemljama kao što je Kina direktno s kupcima u zemljama Zapada, po sličnom modelu kojeg koristi i Amazon. Početkom mjeseca su iz Amazona, koji se također bori sa Sheinom, najavili snižavanje naknada koje naplaćuju od europskih trgovaca za preprodaju robe preko njihove platforme, u pokušaju da privuku trgovce koji posluju sa Sheinom.
Amazon je u Njemačkoj, Francuskoj i nizu europskih zemalja najveća platforma za internetsku kupovinu, a europsko tržište bi po procjenama udruge Ecommerce Europe samo ove godine trebalo rasti za 7 posto, na 900 milijardi eura.
Europski zakonodavci također planiraju ukidanje de minimis odredbe, koja se primjenjuje na sve pošiljke vrijednosti do 150 eura koje stižu u EU iz trećih zemalja. No prije nego što se taj zakonodavni postupak provede u petak su se ministri financija EU složili da se kao prijelazno rješenje 1. srpnja 2026. uvede jednokratna naknada od 3 eura na sve takve pakete.
Potpuno ukidanje bescarinskog tretmana, po uzoru na potez američke vlade, planira se za 2028. godinu. Zbog te zakonske rupe, broj pošiljki robe kupljene preko online platformi koje pristižu u EU narastao je prošle godine na 4,6 milijardi – od čega ih je preko 90 posto iz Kine. Osim odjeće, Europljani preko platformi kao što su Temu, AliExpress ili Amazon Haul naručuju sve vrste robe, dok dužnosnici EU sve više smatraju da se radi o nelojalnoj konkurenciji europskim trgovcima.
Pročitajte još:
Istovremeno, Shein je na nagovor francuske kompanije koja upravblja robnim kućama pristao u Parizu u studenom ove godine otvoriti svoju prvu fizičku trgovinu na svijetu, u robnoj kući BHV u četvrti Marais, na lokaciji koja je preko puta gradske vijećnice.
U BHV-u se nadaju da će fizička prisutnost Sheina privući više kupaca koji će više trošiti i u drugim trgovinama robne kuće, a samo otvaranje naišlo je na prosvjede i žestoke kritike u francuskoj javnosti – osim što su nakratko francuske vlasti ugasile Sheinovu francusku web stranicu zbog ilegalnog sadržaja, Shein često kritiziraju i zbog loših praksi u smislu utjecaja njihove robe na okoliš te radničkih prava.
Među prosvjednicima na otvaranju bili su čak i neki zaposlenici same robne kuće BHV, dok je online peticija protiv otvaranja Sheina u Parizu prikupila je oko 120.000 potpisa.
