Građani Europske unije (EU) troše u prosjeku oko 20 posto raspoloživog dohotka na troškove stanovanja, pokazuju podaci Eurostata i na to otpada najveći dio troškova života za Europljane.
U zadnja dva desetljeća su troškovi stanovanja bitno narasli.
No, najprije valja definirati što su troškovi stanovanja. Oni uključuju, prema Eurostatu, mjesečne troškove smještaja što uzima u obzir i novac potrošen na vodu, struju i plin, odnosno grijanje.
Za one koji stanove ili kuće posjeduju uključeni su troškovi kredita, a za podstanare troškovi najma. Također su uzeti u obzir troškovi održavanja, osiguranja te porezi.
U 2023. godini u prosjeku je u EU 19,7 posto raspoloživog dohotka odlazilo na troškove stanovanja. To je, naravno, bilo različito među pojedinim državama članicama i variralo između 11,6 posto na Cipru do 35,2 posto u Grčkoj.
Raspoloživi dohodak je za ovu analizu, kako pojašnjava Euronews, uključivao sav dohodak od rada, dohodak od investicija i nekretnina, transfere novca među kućanstvima te socijalne transfere primljene u gotovini, kao i mirovine.
Grčka je očito iznimka po visini udjela troškova stanovanja jer je na drugom mjestu Danska s 25,9 posto nakon čega dolazi Njemačka s 25,2 posto.
Hrvatska je pri dnu ljestvica s prosjekom od 14,4 posto. Ispod nas su još samo četiri zemlje – Portugal sa 14 posto, Slovenija s 13,8 posto, Malta s 12 posto te Cipar sa spomenutih 11,6 posto.
Prema Iliasu Nikolaidisu iz grčkog think-tanka diaNEOsis, koji se bavi socijalnim i ekonomskim temama, ekonomska kriza od prije više od desetljeća je zaslužna za izdvojenost Grčke budući da su tamošnja kućanstava izgubila oko 40 posto od svojih prihoda između 2009. i 2014. godine, a inflacija je stanje dodatno pogoršala. Istodobno, kriza je održala cijene nekretnina niskima što je privuklo potražnju iz inozemstva.
“Ta potražnja je podigla cijene, dok prihodi lokalnih kućanstava to nisu mogli pratiti”, kazao je.
U zemljama Europske zone slobodne trgovine (EFTA) kao što su Norveška i Švicarska troškovi stanovanja također imaju visok udio na razini od 25 posto.
Unutar velike četvorke EU-a Njemačka prednjači s 25,2 posto, a slijedi Francuska sa 17,9 posto, Španjolska sa 17,2 posto te Italija sa 14,5 posto.
Razina ispod 15 posto gdje je i Hrvatska vidljiva je u pet zemalja.
Građani EU-a izloženi riziku siromaštva troše u prosjeku 38,2 posto raspoloživog dohotka na stanovanje. Rizik siromaštva smatra se da pogađa one čiji je raspoloživi dohodak ispod 60 posto nacionalnog medijalnog dohotka.
Primjerice, u Grčkoj građani u riziku od siromaštva troše gotovo dvije trećine raspoloživog dohotka na stanovanje, a njihov postotak je u 2023. bio visokih 26,4 posto ili 2,7 milijuna osoba.
Pročitajte još:
U razdoblju od 2020. do kraja 2023. udio troškova stanovanja je porastao u 17 od 30 zemalja za najmanje jedan postotni bod. U analizu su osim članica EU-a uključene Norveška, Švicarska i Turska. Taj je udio pao za više od jednog postotnog boda u samo tri zemlje, a najviše u Bugarskoj dva postotna boda. Najviše je porastao u Mađarskoj, za 5,7 postotnih bodova te Norveškoj pet postotnih bodova.
Ipak, kako napominje Dara Turnbull iz europske mreže nacionalnih organizacija koje se bave stanovanjem Housing Europe, omjer troškova stanovanja naspram raspoloživog dohotka ne otkriva u cijelosti ozbiljnost situacije kad je riječ o priuštivom stanovanju.
