Nedavno istraživanje pokazuje kako Europljani imaju svijest da državni mirovinski sustavi u sadašnjem obliku nisu održivi, odnosno da su mirovine nedovoljne, no istodobno nisu baš spremni podržati reformske opcije koje se nude. Tvrtka za istraživanje tržišta YouGov je došla do tog zaključka provevši istraživanje u najvećim europskim gospodarstvima.
Izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otkriva da Grčka i Italija najviše među zemljama članicama te skupine izdvajaju za državni mirovinski sustav, i to 16 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Nisu daleko ni Austrija, Francuska i Portugal gdje je postotak između 13 i 14 posto.
Hrvatski proračun za ovu godinu predviđa izdvajanja za mirovine od 10,2 milijarde eura na ukupne proračunske prihode od 35,7 milijardi eura. Pritom hrvatski BDP je u 2024. iznosio 86 milijardi eura, a za 2025. bi rast od oko tri posto mogao donijeti BDP od blizu 90 milijardi eura. To bi značilo da na mirovine otprilike odlazi postotak sličan spomenutim članicama OECD-a.
Dvije trećine anketiranih u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj kaže da državni mirovinski sustav u njihovim zemljama neće biti priuštiv kada se umirove ljudi koji danas imaju 30 ili 40 godina. Nešto su optimističniji oni koji su već u mirovini. Oni, naime, misle da će država moći financirati mirovinski sustav.
U Italiji i Poljskoj više od 70 posto onih koji još uvijek rade nemaju povjerenja da će imati dovoljno novca za ugodan mirovinski život. Kod Španjolaca i Francuza to je između 64 i 66 posto, a u Njemačkoj 57 posto.
Ono što je svakako zanimljivo je da unatoč pesimizmu oko mirovina postoji vrlo ograničena potpora potezima koji bi mogli popraviti stanje. Većina je protiv povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu, povećanja oporezivanja zaposlenih, uvođenja zakonske obveze za zaposlenu djecu da financijski podupru umirovljene roditelje, smanjivanje financiranja usluga za starije stanovništvo ili smanjivanja stope državnih mirovina.
Najpopularniji su prijedlozi uvođenje zakonske obveze za zaposlene da dodatno izdvajaju novac u obliku privatne štednje za mirovinu te da se daju poticaji za starije radnike da ostanu dulje u svijetu rada umjesto da se umirove.
U Italiji je evidentna potpora i zamisli da se smanje ili ukinu državne imovine za umirovljenike koji imaju visoku razinu primanja. Poljaci pak preferiraju potporu starijim radnicima da rade što dulje, a Nijemci dodatne uplate u privatnu mirovinsku štednju.
Državne mirovine u većini zemalja EU-a funkcioniraju po načelu generacijske solidarnosti, odnosno oni koji rade financiraju one koji su umirovljeni.
No, kako opada broj aktivnost stanovništva i sve su rašireniji nestandardni oblici zapošljavanja, logično je da građani osjećaju sve manju sigurnost da će moći imati adekvatnu mirovinu u budućnosti. Posebice se to odnosi na žene s obzirom da u prosjeku primaju za oko četvrtinu nižu mirovinu od muškaraca.
Svjetska banka je u nedavnoj analizi hrvatskog mirovinskog sustava istaknula neke preporuke kako bi ga se učinilo održivim.
“Analizom je utvrđeno nekoliko glavnih izazova postojećeg mirovinskog sustava koji doprinose niskoj primjerenosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starijoj dobi, kao što su kratki radni staž, niska prosječna dob kod izlaska s tržišta rada, nizak omjer osiguranika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog odlaska u mirovinu, mogućnost izbora između mirovine iz prvog stupa i kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu te znatan iznos transfera koji nisu povezani s dohotkom u izračunu mirovinskih primanja i koji utječu na izbor između mirovine iz prvog stupa i kombinirane mirovine”, navodi se u zaključku analize.
Pročitajte još:
Pritom upućuju i na moguća rješenja.
“Hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne značajne promjene poput ukidanja drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvođenje obvezne mirovine iz drugog stupa, odnosno uklanjanje mogućnosti izbora mirovine. Uz odgovarajuće prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa može nastaviti pružati bolju socijalnu zaštitu u starijoj dobi od prvog ili drugog stupa pojedinačno. Analiza upućuje i na to da bi provedba niza mjera politike, kao što su snažnija indeksacija mirovina, podizanje starosne dobi za starosnu mirovinu, smanjenje vremenskog okvira za prijevremenu mirovinu, ponuda pravednijih mogućnosti izbora mirovine i uvođenje automatskog cjeloživotnog modeliranja portfelja u drugom stupu, pomogla u preokretanju trenda smanjenja primjerenosti mirovina, poduprla fiskalnu održivost mirovinskog sustava i osigurala međugeneracijsku održivost”, poručuje Svjetska banka.
